Župni barjak, dar Marka i Ive Zovke urađen 1990. bio je težak za korištenje u hodočašćima. Položaj figura je bio postavljen ukoso. Tako se planiralo u devedesetim godinama prošlog stoljeća. Vidjeli da ga ne možemo koristit u rečene svrhe. Stajao je u crkvi ili u župnoj dvorani. Gledali smo ga tako neiskorištena. Bilo je tako iz godine u godinu. Odlučili smo u tijeku ove godine izvršiti popravke na njemu. Odnijeli smo ga 7. kolovoza časnim sestrama u Dubrovnik na Pile. One su ga radile 1990. Smatrali smo da će one predati za prihvatljivije korištenje. Časne su prihvatile zahvat i završile ga u prvoj polovici listopada. Tražeći slobodni dan, pošli smo u Dubronvik u srijedu, 28. listopada po barjak.

Stari barjak časne su rasporile, izrezale figure, ukrase (hrvatski troplet) i natpise i postavile ih na novo platno. Dimenzije novoga platna, odnosno novog barjaka su: visina 168, širina 95 cm.

O „starom“ barjaku pisali smo u župnom listu „Kamenjak“, godište I, br 2/2002. str. 4 – 5. Naslov teksta je: „Župni barjak posvećen proroku Iliji.“ Slijedi tekst objavljen u Kamenjku: „Iva Zovko ud. Markova sa Sretnica u drugoj je polovici 80 – ih godina 20. st. zavjetovala ne­što od svojega rada i truda darovati za potrebe župne crkve u Kruševu. U početku Iva nije naj­bolje oblikovala ideju i zavjet. Bilo je pitanje kako zavjet ostvari. Ponovo je svoje zavjetne želje iznijela o Božiću 1989. god. Nakon raz­govora s Ivom uvidjelo se da bi ona željela da se njezin zavjet realizira preko darovanja žup­skog barjaka. Sama je govorila: “Kada pođemo negdje na hodočašća, nemamo barjaka kao ostale skupine hodočašća, nego nosimo neki natpis ispred naše skupine što djeluje vrlo skromno”, pa bi po njezinu mišljenu bilo dobro dati da se uradi i za našu župu župski barjak. Poslije prihvaćanja i uobličavanja zavjeta Ive Zovko stupili smo u nekoliko kuća časnih sestara koje bi mogle izraditi barjak po Ivinoj želji. Odlučeno je po savjetu don Vlade Puce da barjak urade časne sestre u Dubrovniku na Pilama, sestre anćele. Barjak su uradile s. Blaženka Vlašić i s. Lucijana Jelić.

Izgled barjaka: barjak je urađen na žuto – svijetlom platnu. Obrubljen je zlatnim nitima, koje okolo vise kao ukrasne rese. Unutar bar­jaka postoje dva obruba koji su kao ukras ili okvir izvezenih likova na barjaku. Prvi okvir je u obliku hrvatskog tropleta u crveno – bijelo – plavoj boji. Drugi okvir je urađen u zlatnoj traci koja se pruža s vrha do u dno barjaka. Unutar okvira urađeni su likovi proroka Ilije s jedne strane barjaka, i s druge lik B.D. Marije. Likovi su urađeni u presnimci kipova iz Kruševa. Pro­rok Ilija i B.D. Marija su urađeni prema pribli­žno uspjelim nijansama boja prenesenih s kipova u crkvi.

Dimenzije barjaka: vanjski obrub i vanjske dimenzije su 200 x 136; prvi nutarnji obrub 187 x 96,5; ukrasne trake (drugi nutarnji obrub) sa svake strane lika po jedna se traka pružaju u dužini 181 cm s vrha do dna prvog nutarnjeg obruba. Širina prvog nutarnjeg obruba (hrvat­skog tropleta) je 5,5 cm. Ukrasne trake drugog obruba su široke 1,5 cm. Od vanjskog obruba do prvog unutarnjeg obruba je širina 12,5 cm. Između prvog i drugog nutarnjeg obruba širina je 7 cm.

Na vrhu barjaka je urađen kružni dio u koje­ga se smještao stijeg s vezicama za utezanje barjaka. Kao dodatak barjaku urađena je lenta uve­zana u mašnu sa slobodnim padom u dužini 143 cm, širina lente je 13 cm. Lenta je ukrašena obrubom izvezenim u hrvatskom pleteru s cr­veno – bijelo – plavom bojom. Na jednom kraku lente je natpis darovnice s riječima: “OVAJ BARJAK DAROVAŠE MARKO I IVA ZOV­KO.” Na drugom kraku lente je natpis: “ŽUPA KRUŠEVO KOD MOSTARA 1990.”

Lik B.D. Marije je izvezen s plaštem plave boje, u bijeloj haljini, sklopljenih ruku, s pozla­ćenom aureolom oko glave ukrašenom sa zvije­zdama. Izvezeni lik je visok 92 cm bez aure­ole, s aureolom 96 cm. Širina lika je u rameni­ma 25,5 cm. B.D. Marija stoji na oblaku kao Gospa Karmelska s Ilijina brda na gori Karmelu – Stella maris. To je ona slika u kojoj pro­rok Ilija najavljuje kralju Ahabu da će nakon tri godine suše kiša pasti (1 Kr 18,41-46). Kršćanska pobožnost je u tom oblaku koji se pojavljivao s mora gledao u svojoj kršćanskoj tradiciji B.D. Mariju koja nosi sa sobom Sina Božjega kao rosu, kao kišu žednom i gledanom čovjeku, koji žeđa i gladuje za Bogom živim. Podno Gospina lika stavljen je tekst u tri reda velikim slovima i zlatnim koncem izvezen: “BL. DJEVICE MARIJO / MOLI ZA NAS / KRUŠEVO KOD MOSTARA.”

Na drugoj strani barjaka izvezen je lik proka Ilije visok 91 cm bez aureole i 93,5 cm s aureolom. Širina lika u ramenima je 29 cm. Plašt Ilijin je kafene boje s zelenom postavom. Haljina mu je svjetložuta. Ilijina kosa i brada su obojeni lugastom bojom. Na Ilijinu desnom ramenu nalazi se gavran koji je Iliji donosio hranu (meso i kruh). Ilija je prikazan kako drži u lijevoj ruci plašt i komad kruha. U desnoj ruci mu je knjiga. Na knjizi je u boji trule višnje izvezen križ. Ilijina aureola je obična pozlaćena žica bez ukrasnih zvijezda. Kao i Gospin lik i Ilijin je smješten na oblak. Podno Ilijina lika je smješten natpis s molitvom i zazivom u dva reda: “SV. ILIJA MOLI ZA NAS / KRUŠEVO KOD MOSTARA.”

Razlike između likova izvezenim na bar­jaku i kipova u crkvi. Boje likova na barjaku i boje kipova se ne podudaraju. Teže je bilo pronaći pri izradi likova na barjaku konce s bojama identičnim s bojama na kipovima. Likovi su urađeni u nešto kraćim dimenzijama od kipova u stvarnosti. Na barjaku su likovi smješteni na oblake, dok je Gospin kip smješten na zemaljsku kuglu gdje Gospa čuva svijet od zla. Zlo je uprisutnjeno u zmiji i u simbolu rogova. Nogom Gospa zmiji tare glavu a svojim stasom je stala među rogove i uništava im oštricu dje­lovanja. Ilijin kip je smješten na tvrdu zemljanu podlogu. Na Ilijinu ramenu na liku se nalazi gavran. Na kipu ga nema, iako je bio sve do 60 – ih godina 20. st. Ilija na liku u lijevoj ruci drži komad kruha i okrajak plašta. Na kipu u ruci drži samo okrajak plašta. Na liku na Ilijinoj knjizi nalazi se izvezen križ, a na kipu na knjizi križa nema.

Barjak je blagoslovljen skupa s darovanim novim crkvenim zvonom na Cvjetnicu 24. 3. 1991. Obred blagoslova je imao pastoralni vikar don Luka Pavlović. U koncelebraciji su sudjelovali don Vlado Puce i don Ljubo Planinić. Obred blagoslova s misom imali smo na crkvenim ulaznim vratima.“