Zaključni i literatura

Objavljeno autor

Cijeli tekst o nekropoli možete pratiti na slijedećoj web stranici:

http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3257

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

  • A. Vremensko određenje
  • B. Historijska vrijednost
  • C. Umjetnička i estetska vrijednost
  1. Kvalitet obrade,
  2. Kvalitet materijala,
  3. Proporcije,
  4. Kompozicija,
  5. Vrijednost detalja,
  6. Vrijednost konstrukcije.

            D. Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

  1. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima,
  2. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru.

            E. Simbolička vrijednost

  1. Ontološka vrijednost,
  2. Sakralna vrijednost,
  3. Tradicionalna vrijednost,
  4. Značaj za identitet skupine ljudi.

            G. Izvornost

  1. Oblik i dizajn,
  2. Materijal i sadržaj,
  3. Namjena i upotreba,
  4. Tradicija i tehnike,
  5. Položaj i smještaj u prostoru,
  6. Duh i osjećanja,
  7. Drugi unutarnji i vanjski činitelji.

            H. Jedinstvenost i reprezentativnost

  1. Jedinstven ili rijedak primjerak određenog tipa ili stila.

Sastavni dio ove odluke su:

  • kopija katastarskog plana,
  • zemljišnoknjižni izvadak,
  • fotodokumentacija sa terena.

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:

  • 1895. Fiala, Franjo. “Prilozi k rimskoj arheologiji Hercegovine.” Glasnik Zemaljskog muzeja 1895, knj. III. Zemaljski muzej Sarajevo, 1895., 370.
  • 1961. Vego, Marko. “Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine.” Glasnik Zemaljskog muzeja 1961, N.s. knj. XV-XVI. Zemaljski muzej Sarajevo, 1961., 277.- 278.
  • 1962. Vego, Marko. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. Izdanje Zemaljskog muzeja, knj. I. Zemaljski muzej Sarajevo, 1962., 18.-21.
  • 1971. Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo, 1971., 340.
  • 1980. Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza B – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo, 1980., 52.
  • 1982. Anđelić, dr. Pavao. “Teritorijalnopolitička organizacija srednjovjekovne župe Neretve i njezino mjesto u širim političkim okvirima” u Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Sarajevo, 1982., 117-141.
  • 1982. Bešlagić, Šefik. Stećci – kultura i umjetnost. Sarajevo, 1982., 87.
  • 1988. Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1988., 305.
  • 2004. Planinić, Ljubo (urednik). Zbornik radova o don Anti Romiću (1903.-1964.), “Ponosan i neustrašiv”. Kruševo – Mostar, 2004.
  • 2008.Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru. Projekat sanacijskih, konzervatorsko-restauratorskih radova na župnoj crkvi Sv. Ilije Proroka u Kruševu, općina Mostar. Mostar, januar 2008
  1. (1) Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1988., 305.
  2. (2) Fiala, Franjo. “Prilozi k rimskoj arheologiji Hercegovine”. Glasnik Zemaljskog muzeja 1895, knj. III. Sarajevo: 1895., 370.
  3. (3) Anđelić, dr. Pavao. “Teritorijalnopolitička organizacija srednjovjekovne župe Neretve i njezino mjesto u širim političkim okvirima” u Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Sarajevo, 1982., 117-141.
  4. (4) Opširnije o stećcima vidjeti u “Odluci Komisije o proglašenju Historijskog područja – Nekropola sa stećcima ‘Mramorje’ i starim nišanima u Lavšićima, općina Olovo, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine”, broj: 02-02-228/07-95. novembar 2008. godine i na web adresi Komisije: www.aneks8komisija.com.ba
  5. (5) Detaljnije o osnutku župe i o pronalaženju mjesta gradnje župne crkve u: Zbornik radova o don Anti Romiću (1903.-1964.), Ponosan i neustrašiv. Priredio don Ljubo Planinić. Kruševo – Mostar, 2004., 371.
  6. (6) Fotografija Kapele u Kruševu objavljena je u: Glasnik Srca Isusova i Marijina br. 7: (srpanj) 1934., 216.
  7. (7) “Župna crkva i drugi objekti”. Ponosan i neustrašiv: zbornik o Anti Romiću (1903.-1964.).priredio Ljubo Planinić, Kruševo-Mostar, 2004., 479.
  8. (8) Crkva u Stocu je neoromanička jednobrodna građevina, tlocrtne osnove latinski križ. Unutarnji prostor crkve odijeljen je travejima, desno od apside nalazi se sakristija a lijevo zvonik. Pokrivena je dvovodnim krovom sa unutarnjim bačvastim svodom. Fasada crkve u Stocu je plastično dekorirana slijepim arkadama i plitkim lezenama (pilastrima).
  9. (9) “Župna crkva i drugi objekti”. Ponosan i neustrašiv: zbornik o Anti Romiću (1903.-1964.). priredio Ljubo Planinić, Kruševo-Mostar, 2004., 477.
  10. (10) ibid
  11. (11) Ovaj projekat danas ne postoji u Župnom uredu Župe Kruševo (nije dat na uvid saradnicima Komisije). Naveden je kao podatak u: Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru. “1.4.2. Povijesni kontekst. str 10” Projekat sanacijskih, konzervatorsko-restauratorskih radova na župnoj crkvi Sv. Ilije Proroka u Kruševu, općina Mostar. Mostar, januar 2008.
  12. (12) Ne postoje podaci o izvornom izgledu i konstrukciji stropa. Sadašnji strop datira iz 1973. godine.
  13. (13) Fotografije izgradnje date u: Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru. “1.5.2. Povijesna analiza. str. 4” Projekat sanacijskih, konzervatorsko-restauratorskih radova na župnoj crkvi Sv. Ilije Proroka u Kruševu, općina Mostar. Mostar, januar 2008.
  14. (14) Na ovom lokalitetu Marko Vego je evidentirao “nekropolu sa 70 stećaka raznih oblika; Vego, Marko. “Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine”. Glasnik Zemaljskog muzeja 1961,Naše starine knj. XV-XVI. Sarajevo: 1961., 277.- 278.a Šefik Bešlagić nekropolu sa 52 stećka (10 ploča, 39 sanduka i 3 sljemenjaka): Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled.Sarajevo: 1971., 340.
  15. (15) Vego, Marko. Ibidem, 277.
  16. (16) Vego, Marko. Ibidem, 277, 278. M. Vego, također navodi da je navedena dva natpisa evidentirao i M. Hoernes prilikom svog pregleda područja oko Mostarskog blata i publicirao u: Hoernes, M. “Alterthümer der Hercegovina.” Sitzungsberichte.: 1880. ali da ih nije pokušao dešifrirati. Također, podatke o natpisima sa stećaka iz Kruševa M. Vego je objavio i u: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, knj. 1. Sarajevo, Zemaljski muzej. 1962., 18.-21.
  17. (17) Prilikom naknadnog pregleda podjele stećaka po vrstama, kod Š. Bešlagića sam naišao na podatak da postoje spomenici – sanduci, koji posjeduju stepenik na čeonoj ili bočnoj strani; Bešlagić, Šefik. Stećci – kultura i umjetnost. Sarajevo, 1982., 87. Navedeni stećak zajedno sa stećkom br. 4, mogao bi biti jedna cjelina i posjedovati stepenik na bočnoj strani, međutim prilikom tehničkog snimanja nije provjerena ova mogućnost tako da bi u nekom narednom odlasku na lokalitet u Kruševo bilo neophodno izvršiti provjeru ova dva stećka.
  18. (18) Bešlagić, Šefik. Ibidem. 1982., 87.
  19. (19) Informacije o dislociranju stećka dobijene su od župnika Ljube Planinića.
  20. (20) Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo, 1971., 340.
  21. (21) Wenzel, Marian. Ukrasni motivi na stećcima. Sarajevo, 1965.
  22. (22) Vego, Marko. Ibidem. 1961., 277.
  23. (23) Navedeni natpis nisam uspio evidentirati, čak i M. Vego prilikom dešifriranja natpisa imao je poteškoće jer su slova stradala od atmosferilija. Vego, Marko. Ibidem. 1961., 278.; Podaci o navedenom natpisu mogu se pronaći i u: Vego, Marko. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, knj. 1. Sarajevo, Zemaljski muzej, 1962., 18.-21.
  24. (24) Radovi na crkvi i zvoniku izvođeni 1991. godine.
  25. (25) Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza B – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo,Sarajevo, 1980., 52.
  26. (26) Fotografije preuzete iz: Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru. Projekat sanacijskih, konzervatorsko-restauratorskih radova na župnoj crkvi Sv. Ilije Proroka u Kruševu, općina Mostar, Mostar, januar 2008.