Župa Ploče – Tepčići – sto godina od osnutka

Objavljeno autor

sv. anteŽupa Ploče – Tepčići: Župa Ploče – Tepčići, osnovana je u srpnju 1918. Ove godine skupa s proslavom župnog zaštitnika sv. Ante župa će obilježiti i stotu godinu osnutka. Misno slavlje u petak, 13. lipnja, na sv. Antu na Tepčićima predslavit će nadbiskup Monterreya (Meksiko) Rogelio Cabrera Lopez. Pridružimo se proslavi sv. Ante na Tepčićima. Molitva neka bude naša potpora svakom dobru koje se organizira u župi Ploče – Tepčići. Također, u ovoj župi neka se po našim molitva zavede pastoralni i liturgijski red i crkvena disciplina. Dao Bog po zagovoru sv. Ante da tako bude. Župljanima župe Ploče – Tepčići čestitamo patron župe i stotu obljetnicu.

U daljnjem tekstu možete čitati kratku povijest župe:

1. Uvod

Župa sv. Ante Padovanskog, Ploče – Tepčići (Mostarsko-duvanjska biskupija, Broćanski dekanat) smjestila se na sjeveroistočnom dijelu gornjega Brotnja uz dolinu rijeke Neretve. Administrativno se većim dijelom nalazi u općini Čitluk a manjim dijelom, selo Slipčići, u općini Mostar. Svjedočanstvo o stoljetnom kršćanstvu na terenu ove župe ostalo je do danas na Crkvinama (Tepčići) u ostacima crkve iz 10. stoljeća i stećcima koji se nalaze ispred te crkve. U Dobrom Selu na brdašcu koje se zove Krstivode na Vodokršće, 6. siječnja, blagoslivljala se voda jedne stare čatrnje i dijelila vjernicima Brotnja. Uz tu čatrnju nalaze se ostaci jedne druge čatrnje te u neposrednoj blizini su ostaci neke stare crkve. Nedaleko je i pećina u narodu poznata pod imenom „pratruša“ jer je u tursko dobra fratrima služila kao sklonište. Sastavni je dio velike župe Brotnjo sa sjedištem u Gradnićima najkasnije od 1761. godine. (Usp. Ploče-Tepčići, u: Stanje katoličkih župa na području Bosne i Hercegovine između 1991. i 2011. godine, Biskupska konferencija BiH, Sarajevo, 2011., str. 812.; Gradnići, u: Isto, str. 752.; Robert JOLIĆ, Župa Brotnjo. Gradnići, Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2018., str. 48 – 50.)

2. Povijesne (ne)prilike oko nastanka župe

Papa Leon XIII. (1878. – 1903.) bulom Ex hac augusta Principis Apostolorum Cathedra od 5. srpnja 1881. godine uveo je redovitu crkvenu hijerarhiju u Bosni i Hercegovini. Za vrijeme svoga pontifikata ovaj Papa uspostavio je 248 biskupija i nadbiskupija na različitim kontinentima i među različitim narodima. (Usp. Marko PERIĆ, Hercegovačka afera. Pregled događaja i važniji dokumenti, Biskupski ordinarijat Mostar, Mostar, 2002., str. 71.) U tom Papinom dokumentu jasno piše sljedeće: “A u svetoj upravi svećenstvom i pukom te u svemu ostalome što se odnosi na pastirsku službu spomenuti nadbiskupi i biskupi imaju sva prava i ovlasti koje uživaju ili budu mogli uživati svi katolički nadbiskupi i biskupi u drugih naroda, prema općoj snazi i svetih kanona i apostolskih uredaba. Oni isto tako imaju iste dužnosti kojima se obvezuju drugi biskupi prema istoj i općoj disciplini Katoličke Crkve. Stoga, sve što je bilo na snazi po starom načinu života Crkve u Bosni i Hercegovini ili u kasnijim misijskim uvjetima prema posebnim uredbama ili povlasticama ili običajima, ubuduće, jer su se promijenile prilike, neće moći navoditi nikakvo pravo ili obvezu. A u tu svrhu, da ne bi u budućnosti nastala bilo kakva sumnja, Mi puninom apostolske vlasti tim istim uredbama ili povlasticama bilo koje vrste kao i običajima koji potječu iz najstarijega pa i iz nezapamtiva vremena posve oduzimamo snagu obveze ili navođenja prava. Prema tomu, spomenuti nadbiskup ili biskupi moći će potpuno odlučivati o onome što se tiče vršenja općeg prava ili što je po općem zakonu dopušteno vlasti svetih nasljednika. I nadalje želimo da sve ono što se odnosi na crkvene stvari, prava i osobe, a u ovome se pismu ne spominje i ne navodi posebna briga, treba i dalje držati, ravnati i oglašavati prema dosadašnjoj kanonskoj disciplini Crkve.” (Marko PERIĆ, Hercegovačka afera, str. 72. – 73.) Na ovaj način obnovljena je crkvena hijerarhija koja je postojala prije misijskog statusa i turske okupacije.

Budući da su misionari franjevci ostali bez misionarskih privilegija jer se stanje Crkve u Bosni i Hercegovini normaliziralo bilo je potrebno ustrojiti redovite pastoralne prilike kako je to u čitavoj Crkvi širom svijeta. Dokidanje privilegija i uspostava redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini izazvale su prosvjede, protivljenje i neposluh franjevaca. Iz tog razloga te nemogućnosti dogovora između hercegovačke franjevačke provincije i Biskupskog ordinarijata u Mostaru papa Leon XIII. 17. srpnja 1899. daje Deciziju za Mostarsko-duvanjsku biskupiju kojom se 25 onda postojećih župa daje hercegovačkoj franjevačkoj provinciji pro mensis regulari (za redovničko uzdržavanje) a dijecezansko-svjetovnom kleru se određuje 12 tada postojećih župa i 12 imenično navedenih i teritorijalno određenih župa koje su tek trebale biti osnovane. Među tim župama se spominje župa Dobro Selo sa pripadajućim selima Krivodo, Slipčići i Sretnice (Usp. Isto, str. 86. – 87.). Vrijeme je pokazalo kako se od toga iz inih (ne)razboritih razloga odustalo.

3. Osnutak župe Ploče-Tepčići

Od stare župe Brotnjo osnovana je 5. srpnja 1918. godine župa sv. Ante Padovanskog s naslovom i sjedištem u Dobrom Selu. Prvotno je obuhvaćala sljedeća sela: Dobro Selo, Tepčići, Slipčići i Smrduša (Usp. ABOM, 323/1918., od 2. 5. 1918.). Prema gore spomenutoj Deciziji novoformirane župe Blizanci i Dobro Selo za župnika su trebale dobiti dijecezanskog svećenika. U trenutku osnutka župe, te godine 1918., imao je biskup Mišić na raspolaganju 8 dijecezanskih svećenika s prostora Mostarsko-duvanjske biskupije (Svećenici Mostarsko-duvanjske biskupije na raspolaganju biskupu Mišiću te 1918. godine: don Klemo Sumić, don Marijan Kelava, don Nikola Jurić, don Tadija Božić, don Ante Bakula, don Andrija Majić, don Božo Pehar i don Marko Zovko.) koje je razmjestio na prostor Trebinjsko-mrkanske biskupije gdje su već djelovala desetorica dijecezanskih svećenika Trebinjsko-mrkanske biskupije (Svećenici Trebinjsko-mrkanske biskupije koji pastoralno djeluje te 1918. godine: don Lazar Lazarević, don Vido Putica, don Martin Krešić, don Marijan Vujnović, don Ivan Rajič, don Ilija Sentić, don Anđelko Glavinić, don Ivan Raguž, don Ivan Maslać i don Luka Krstić.), koja je u to vrijeme imala devet župa: Trebinje, Ravno, Trebinja, Gradac, Hrasno, Stolac, Prenj, Rotimlja i Klepci. Unatoč tome biskup Mišić je imenovao župnikom Dobrog Sela fra Tomu Zubca.

Nedugo nakon što je imenovan župnikom tj. 13. srpnja 1918. godine fra Tomo Zubac nastanio se na Dobrom Selu u kući Ilije Miloša. (ABOM, 505/1918., od 13. 7. 1918.) Već kod osnutka župe nastao je problem oko naziva župe, odabira župnog središta i predaje župe na slobodno raspolaganje Biskupskom ordinarijatu. Od 1918. godine župa je mijenjala naziv iz Dobro Selo kako je stajalo u Decizij Svete Stolice iz 1899. godine u Dobro Selo – Ploče, te u Ploče. Župa je dobila naziv Ploče-Tepčići 1920. godine i ostao je nepromijenjen do danas. Dobroseljani su smatrali i obraćali se Biskupskom ordinarijatu u Mostar da sjedište župe ostane u Dobrom Selu. Župnik fra Tomo Zubac na Pločama je našao je zgodno mjesto za središte župe i župne objekte. Želio je središte s kojim će biti zadovoljni svi župljani. (ABOM, 718/1919., od 16. 6. 1919.; ABOM, 726/1919., od 20. 6. 1919.; ABOM, 784/1919., od 17. 7. 1919.; ABOM, 815/1919., od 27. 7. 1919.) Zahvaljujući mudrim potezima fra Tome Zubca napetosti su se vrlo brzo smirile. Gradnjom župne kuće 1921. godine, blagoslovom župne kuće 4. siječnja 1925. godine te gradnjom kapelice za bogoslužje 1925. godine riješena su mnoga dotadašnja pitanja. Daljnjim razvojem događaja selo Sritnice pripalo je župi Kruševo 1924. godine. (Usp. Dekretom Ordinarijata o osnutku župe Kruševo, od 13. 5. 1924. godine) Selo Vidovići su se župi Ploče-Tepčići pridružili 1971. godine. Tek 1961./1962. podignuta je župna crkva, obojena 1972. godine i svetište uređeno 1975. godine.

4. Suvremeni problemi oko uprave župom Ploče-Tepčići

Spor oko upravljanja župama u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji nije okončan pa je tako dekretom „Romanis Pontificibus“ 1975. godine u 4. točki odlučeno da i župa Ploče-Tepčići bude na slobodno raspolaganje biskupu. (Usp. Glas Koncila, 14/1975., str. 4.) Dana 20. veljače 1999. godine potpisana je između Generalne kurije Franjevačkoga reda i mjesnoga biskupa u Mostaru Izjava o primopredaji ove župe i drugih sedam na slobodno raspolaganje mjesnom biskupu. (Usp. Vrhbosna, 1/1999., str. 87-88.) Ista Izjava pročitana je 21. veljače 1999. godine u mostarskoj katedrali.

Župa, župna crkva, župni ured, župne knjige i župni inventar nisu predani na za to predviđeni Crkveno-zakonski način do dana današnjeg. Neko vrijeme je u župi ostao djelovati dotadašnji župnik fra Drago Škrobo. Upravo za njegove uprave “nestale” su crkvene knjige ispred njegovih očiju iz župnoga stana.

U travnju 1999. godine naselio se u župni stan i okupirao župnu crkvu, tada još uvijek fra, Martin Planinić, kojega su doveli neki župljani, mimo volje redovničkih i crkvenih poglavara. On je organizirao i jednu svetogrdnu krizmu u župi 2001. (Usp. Vrhbosna, 1/2001., str. 83-84.). Vlč. Planinić poduzeo je sudsku akciju i definitivno izgubio na Vrhovnom sudu Apostolske signature koja je dekretom Kongresa definitivno potvrdila Presudu na svome Plenumu 2. prosinca 2006. a Presuda je priopćena 3. siječnja 2007. godine (Usp. Službeni vjesnik Biskupija Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske, 2/2007., str. 49-52.).

Današnju župu Ploče-Tepčići sačinjavaju sela Tepčići s Tepačkim Poljem, Dobro Selo, Slipčići s Maloševićima i Vidovići. Danas se na i na civilnom području kao pravni subjekt zove: Župa sv. Ante Padovanskoga – Ploče-Tepčići (Usp. Rješenje Ministarstva pravde BiH u Mostaru, br. 08-50.2-232/05, od 20. prosinca 2005.). Unatoč što imovina župe nije predana na upravljanje zakonitom župniku u Gruntovnici Katastarske općine Čitluk vodi se na gore spomenutom naslovu iščekujući vrijeme da se zakoni, kako crkveni tako civilni, počnu provoditi.

Generalna uprava Franjevačkoga reda zajedno s Provincijskom upravom u Hercegovini izdala je 1. ožujka 2005. novi Dekret kojim jasno, nedvosmisleno i neopozivo predaje svih osam župa spomenutih u Dekretu Romanis Pontificibus, među kojima i Ploče Tepčići, na slobodno raspolaganje mjesnomu biskupu, bez ikakvih pretenzija na te župe (Usp. Vrhbosna, 2/2005., str. 174. – 175.).

Biskup Ratko Perić je sa svoje strane kanonskom ovlašću, koju ima nad župama, u župi Ploče-Tepčići imenovao župnim upraviteljem sa svim ovlastima župnika najprije don Josipa Galića, 22. travnja 1999. godine koji je stanovao u župnoj kući župe Marije Majke Crkve – Katedrala u Mostaru. Nakon njegova premještaja imenovao je don Tomislava Ljubana, 10. kolovoza 2004. godine. Smjestio se u župnoj kući župe sv. Ilije Proroka u Kruševu od 10. rujna 2004. do 19. travnja 2006. godine. Nakon toga je preselio u kuću Martina Miloša na Tepčićima. Godine 2010. pod upravom don Tomislava Ljubana na Crkvinama, zemljištu koje je kupljeno od Općine Čitluk, sagrađen je montažni molitveni prostor koji je blagoslovljen 5. prosinca 2010. godine. Gradnja župne kuće uz postojeći molitveni prostor počela je 17. ožujka 2011. godine te dovršena i blagoslovljena 4. prosinca 2011. godine. Od rujna 2012. godine župnikom je imenovan don Ivan Turudić. Kroz sve ovo vrijeme niti don Josip Galić niti don Tomislav Ljuban niti don Ivan Turudić, iako imaju puno pravo i crkveno i civilno, do sada nisu mogli zakonito ući u posjed župnoga ureda i inventara kao ni crkve i njezina inventara zbog fizičkoga nasilja Martina Planinića i njegovih pristaša, koji je uzurpirao župni stan, ured i župnu crkvu.

5. Stradanje stanovništva, groblja i kapelice

Prema dostupnim podatcima u prvom svjetskom ratu je pobijeno i nestalo oko 200 osoba iz župe. U drugom svjetskom ratu je ubijeno i nestalo 215 osoba. Poslije rata je odselilo 200 obitelji tj. preko 600 osoba.

Na terenu župe Ploče-Tepčići je šest grobalja: Dobro Selo, Oborine, Crkvine, Gola Kosa, Slipčići (Arapi), Smrduša. Na mjestu stare kapelica sv. Ilije Proroka na Slipčićima (Arapi) sagrađena je nova i blagoslovljena 20. 7. 2012. godine, sv. Josipa Radnika na Crkvinama (Tepčići) čija je obnova završena 2003. godine, na Oborinama kapelica Nevine dječice sagrađena 1968. godine i obnovljena 2011./2012. godine, filijalna crkva Sv. Obitelji na Dobrom Selu i grobljanska kapelica na Dobrom Selu. Kapelice na grobljima Smrduša i Gola Kosa još čekaju obnovu jer su u vrlo lošem stanju.

 Na kraju donosimo popis župnika od osnutka župe:

  • fra Toma Zubac, 1918. – 1930.
  • fra Cvjetko Dodig, 1930. – 1932.
  • fra Mladen Barbarić, 1932. – 1933.
  • fra Petar Bakula: 1933. – 1936.
  • fra Marinko Jelić: 1936. – 1944.
  • fra Kažimir Bebek: 1944. – 1945.
  • fra Željko Zadro: 1945. – 1947.
  • fra Didak Ćorić: 1947. – 1949.
  • fra Filip Sivrić: 1949. – 1950.
  • fra Honorije Čilić: 1950.
  • fra Mile Miloš: 1950. – 1951.
  • fra Mladen Barbarić: 1951. – 1952.
  • fra Bogdan Ćubela: 1952. – 1953.
  • fra Ratimir Kordić: 1953. – 1965.
  • fra Vlado Vlašić: 1965. – 1970.
  • fra Srećko Granić: 1970. – 1980.
  • fra Ante Leko: 1980. – 1988.
  • fra Drago Škrobo: 1988. – 1999.
  • don Josip Galić: 1999. – 2004.
  • don Tomislav Ljuban: 2004. – 2012.
  • don Ivan Turudić: 2012. –