Iza odluke o proglašenju Nekropole stećaka u Kruševu nacionalnim spomenikom slijedi Obrazloženje koje možete u cijelosti pratiti na stanici Povjerenstva (don Lj.P.)

http://kons.gov.ba/main.phpid_struct=6&lang=1&action=view&id=3257

 O b r a z l o ž e nj e

 I – Uvod: Na temelju Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenoga sukladno Aneksu 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, članka 2 stavak 1. „nacionalni spomenik” je dobro, koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom u skladu sa članovima V. i VI. Aneksa 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 33/02) sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje, i bez obzira na to, da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.

Povjerenstvo je donijelo odluku o stavljanju crkve Sv. Ilije u Kruševu na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 33/02), pod rednim brojem 422.

U skladu sa odredbama Zakona, a na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra: Srednjovjekovna nekropola u naselju Kruševo, sadrži 122 stećka od kojih je 60 u formi ploče, 59 u formi sanduka i 3 u formi sljemenjaka. Stećci su urađeni od fino obrađenog krečnjaka. Ukrašeno je ukupno 30 nadgrobnika. Na velikom broju stećaka izvedene su bordure i frizovi od povijene loze sa trolistom, ljiljanima, rozetama, mačem, štitom sa mačem, vodenicom, kamenicom, scenama lova i plesa, te figurom sa štitom i kopljem (mačem) i natpisima koji pominju Ivana Maršića i kneza Radišu Zloušića, kao i pisara ili klesara Vukovića.

Grafika slova, figura štita u obliku trokuta, upotrebe naziva kneza, kao i porodice Zloševića (Zloušića) datira ove stećke u period XIV. ili XV. stoljeća. Zabilježena imena ličnosti srednjovjekovne vlastele ovog kraja i pisara ili klesara od izuzetnog su značaja kao povijesni izvor, dok je bogati klesani ukras svjedočanstvo kako o ekonomskoj moći, tako i o estetskim opredjeljenjima onih za koje su nadgrobnici klesani.

Uz navedenu nekropolu nalazi se crkva Sv. Ilije Proroka koja je sagrađena po uzoru na crkvu Sv. Ilije u Stocu (1900-1902). Crkva je građena u više navrata u vremenu od 1934. do 1991. godine. Njena se važnost prvenstveno ogleda u činjenici da leži na lokalitetu nekadašnje kapele (razorene 1934. godine) i da utječe na ambijent nekropole. Ona se nalazi na lokalitetu velike arheološke i kontekstualne važnosti.

II – Prethodni postupak: Tijekom vođenja postupka izvršen je uvid u:

• podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;
• podatke o ratnim oštećenjima iz 1992. godine, podatke o intervencijama i radovima na dobru, itd.;
• uvid u sadašnje stanje dobra;
• kopiju katastarskog plana;
• zemljišnoknjižni izvadak;
• povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke.