Ovih dana sam se spremao za Misu i propovijed povodom blagdana BDM – Gospe od zdravlja – 5. kolovoza. Tim povodom napisah i ovo razmišljanje uz mnoge izvore „gnoma“ – „izreka“ o zdravlju i bolesti. Ono što napisah dajem i vama na čitanje i razmišljanje… Neka Vas prati zdravlje duše i tijela po zagovoru BDM – Gospe od zdravlja.

 Zdravlje i bolest

Oduvijek je čovjek posvećivao pozornost zdravlju. Zdrav čovjek ima tisuću želja, i to je dobro, ali, eto, bolestan samo jednu (Čehov) – da bude zdrav. Zdravlje je najveće bogatstvo koje čovjek može na zemlji imati (Ciceron).

Ako ćemo priznati svoje razmišljanje o zdravlju, tada ćemo podvučeno reći: Zdrav čovjek je bogat čovjek, bio toga svjestan ili ne, priznao ili ne (talijanska poslovica). Kada smo zdravi ponašamo se kao da je to normala, nismo ni svjesni što znači to što smo zdravi. Onda kada smo najmanje bolesni svjesni smo svoje bolesti, ali i zdravlja kojega smo „jučer“ imali (Montaigne).

Ima ljudi koji umišljeno bave zdravljem, čuvaju zdravlje različitim samonametnutim pravilima, dijetama, vježbama itd. Čuvanje zdravlja nekim posebnim umišljenim pravilima i principima po sebi je opet bolest (Rochofoucauld). A, mala pogreška na putu umišljenje „samo medicine“ može doprinijeti većem zlu, većoj bolesti.

Medicina i zdravlje

Na putu čovjekova zdravlja medicina se trudi pronaći lijek svakoj bolesti. Međutim u pozadini medicine, poglavito farmacije, ne stoji baš liječenje, nego debela zarada.

I kod nas ima ideja kod roditelja da im sin ide na medicinu. Čast onima koji prilaze pacijentu da bi ga izliječili, ali većina od njih ide na posao…. Medicina je na granici poslanja i rada,… više je to poslanje nego li posao i rad…

Mnogi ljudi su postali ovisnici medicine, ovisnici u potrazi lijeka i liječnika. Ima ovaj primjer: Neki čovjek za spavanje uzimao neke tablete. Svaku večer žena bi mu kod uzglavka stavila čašu vode i tabletu. Jednu večer dođe žena malo kasnije u spavaću sobu, muž „debelo“ spava. Ona pogleda prema ormariću kod uzglavka i vidi da tabletu nije popio. Priđe mu i potrudi se da bi ga iz „debelog“ sna probudila reče mu: „dragi probudi se nisi popio tabletu za spavanje“.

Dostojanstvo i bolest

Možda poznajemo osobe koje su bile zdrave, u to dobre, plemenite, dostojanstvene, normalne. Ugodno bi s njima čovjek nalazio. Takve osobe i u bolesti sačuvaju svoje dostojanstvo.

Ali postoje i one osobe koje su zdrave, ali prkose, prepotentne, napuhane, narcisoidne, teško se s njima susresti, a još teše „kavu popiti“. I gledaš ih „sutra“ kako im je obična bolest dostojanstvo otopila (Sartre). Bolest ih je naučila ono što su kao zdravi odbacivali (Jokai).

Osjećajnost

Ima ljudi koji ponekada požele biti malo kroz godini i bolesni, koji dan u krevetu biti. Tada im se tepa, dvori ih se, obraća im se pozornost, u centru su pozornosti. Oni ljudi koji su osjećajni kažu da je ponekada zdravo biti bolestan (Toro). Pa i sami bolesnici su ponekada „bolji“ u odnosima prema drugome nego li kada su bili zdravi (Engleska poslovica).

Briga za zdravlje

Čovjek se treba brinuti za zdravlje, ne smije se opustiti i stihijski prihvaćati bolest, ili biti opterećen bolešću ili olako se igrati zdravljem. Oni koji se ne brinu za svoje zdravlje sebi su a da nisu ni svjesni već sami grob iskopali (Ibsen). Umjerenost i umjereni odnosi prema zdravlju i umjereni odnosi prema bolesti su najbolje zdravlje (Poup).

Hrana

Nije netočno zdravlje dolazi od hrane, od „stomka“ od „želudca“. Često se ponašamo prema stomku i želucu neodgovorno, ponižavajuće, ismijavamo se s njima. Onako kako se ponašamo prema stomku i želudcu ne ponašamo se prema srcu, bubrezima, jetri…. prema njima imamo „više“ odnos… Ako želimo sebi dobro, dobro je pripaziti na hranu i prehranu. Hrana i prehrana su medicina s kojom sami sebe pomažemo, liječimo, ali i sam sebe „ubijamo“.

U svemu treba biti razboriti,… posloženo u glavi, bit će posloženo u stomku i želucu (Plinije mlađi).

Ljekarna

Ima ljudi koji za svaku sitnicu u tijeku dana trče u trgovinu i u ljekarnu. U trgovinu kupiti „doručak“ a u ljekarnu lijekove. Košarica jedna, košarica druga – dvije košarice u njima je tjelesno zdravlje ili izvor bolesti… Ne znam koliko je koštala košarica u trgovini, ali znam da je zdravlje koje se kupuje u ljekarni najskuplje (Danska poslovica). U biti, umjerenost prema jednoj i drugoj košari su pravo zdravlje (Poup). Opet ostaje, ako želite imati zdravlje smanjite jednu i drugu košaru, smanjite jedne i druge obroke (Franklin). Tamo gdje je normala, zdrav čovjek će grabiti dvije stepenice, a bolestan dvije tablete… (Weish). Dio bolesti koje pojedini ljudi „nose“ posljedica su njih samih, a često i lijekova koje troše (Hubbard).

Što o zdravlju treba znati

Treba, ponešto, nije nikad previše, ali ni zdravlje ni znanje ne smiju opterećivati da bi im se služilo. Pametnu čovjeku nikada zdravlja i znanja nije dosta (Bulat).

Umišljeni bolesnici

Ima ih na pretek. Simulantski tipovi, teško ih liječiti, teško s njima biti… Poneki su pretvorili svoje ormariće u ljekarne. Poneki da bi na sebe svrnuli pozornost za svaku sitnicu trče liječniku. Čekaonice ambulantske postale su njihova svakodnevnica. Takvi tipovi jadaju se za sve i svašta. Takve osobe ne može izliječiti nitko, osim „sudbina“ s nekom većom, krupnijom bolešću (Neruda)

Bolest cijeloga svijeta

Svi ljudi na svijetu boluju od jedne te iste bolesti, neki joj znaju ime neki ne znaju, a svima je isti naziv – dijagnoza (Kraus).