Zatočenici komunističkih zatvora iz Kruševa

Objavljeno autor

Stradanje Hrvata Kruševa - istaknutaDrugi svjetski rat i poraće – Zatočenici komunističkih zatvora

Uvod

U Kruševu, rijetko gdje u Hercegovini poslije Drugog svjetskog rata toliki broj civilnih osoba bio je zatočen od komunističkih vlasti. Ovdje su nabrojena imena (41.) osoba s podacima i povodom hapšenja i presude. Većinom su to bile ženske osobe koje su optužene „odoka“ da su pomagale škripare  (križare) u brdima oko Kruševa.

  1. Begić Jela (Perina i Luce r. Bevanda): Rođena je u Čulama 10. 1925. Bila je u zatvoru od jeseni 1946. do jeseni 1947. Suđena je zbog suradnje s Križarima. Dok je radila u Begića gostionici na Orlinama, naišli su Križari i zatražili su od Jele da ih isprati do u Rodoč. Bila je viđena od seoskih doušnika. Prijavili su je. Zbog toga je bila uhapšena i suđena. Sudski proces joj je vođen pred mostarski sudom. Osuđena je na godinu dana zatvora. U zatvoru je bila u Ćelovini i na Kupresu u barakama.
  2. Begić Matija (Ilije Čule i Janje r. Džeba): Rođena je u Čulama 18. 12. 1909. Udala se 28. 1. 1930. za Mutimira – Mirka Begića u Čula. Imali su troje djece. Muž joj je nestao u Drugom svjetskom ratu. Uhapšena je 18. 1. 1948. pod optužbom da je primala u svoju kuću u tijeku 1947. Križare i častila ih vinom. Sudski postupak protiv nje je vođen pred Okružnim sudom u Mostaru br. 184/48. Osuđena je na tri godine zatvora.
  3. Božić Jozo (Stjepanov i Stojke r. Rozić): Rođen je u Podgorju 12. 12. 1926. Oženjen je 4. 1. 1952. s Vidom r. Mandić. U braku su imali petero djece. Uhapšen je 13. 6. 1946. i osumnjičen da je surađivao s Križarima. Suđen je pred vojnim sudom u Sjevernom logoru. Osuđen je na godinu dana zatvora. Poslije «odležavanja» zatvorske kazne i dolaska kući ponovo su za njim izdavane potjernice, ali se skupa s mnogima sklanjao u vremenima UDA-aških pritisaka.
  4. Božić Mirko (Stjepanov i Stojka r. Rozić): Rođen je u Podgorju 8. 4. 1919. Oženio se 8. 11. 1943. s Anicom r. Gabrić. U braku su imali petero djece. Hapšen je više puta. Prvi puta u rujnu 1945. Razlog hapšenja je zanimljiv. Naime. U rujnu je kao mjesni komesar Nikola Vidačak – Koza odredio jednu nedjelju za početak berbe (trganja) grožđa. Mirko kao vjernik i katolik nije htio pristati da se počinje grožđe brati nedjeljom nego je sa svojom obitelji grožđe započeo brati dan prije – u subotu. Zbog toga ga je Nikola Vidačak dao uhapsiti i pritvoriti. Sud ga je osudio zbog navedenog razloga na šest mjeseci zatvora. Drugi puta je uhapšen u lipnju 1946. i optužen da je surađivao s Križarima, i da je često nastupa pred narodom protiveći se novoformiranoj državi. Dobro su ga isprebijali i pustili kući. Reče mi onaj koji je svjedočio Mirkovo suđenje i hapšenje: «ubilo, prebilo i pustilo kući».
  5. Božić Anica (Perina i Luce r. Penava): Rođena je u Podgorju 13. 1. 1927., djevojka. Udala se 6. 1. 1955. za Peru Smiljanića – Ćikića. Uhapšena je 18. 1. 1948. pod optužbom da je u svoju kuću primila u kolovozu 1946. pet. Križara i da im je sutradan odnijela hranu u ogradu Zukanušu iznad njezine kuće i zadržala se s njima u razgovoru za vrijeme jela. Sudski proces joj je vođen pred Okružnim sudom u Mostaru br. 184/48. Osuđena je na godinu i šest mjeseci. Sudac istražitelj joj je bio Dušan Pudar.
  6. Božić Ilija Pilipušić (Ivan i Ruža r. Filipović): Rođen je u Podgorju 4. 11. 1904. Oženio se 1927. s Anciom r. Begić. Nisu imali djece. Uhapšen je u lipnja 1946. i optužen da je surađivao s Križarima. Suđen je pred vojnim sudom u Sjevernom logoru i osuđen na tri godine zatvora. U obitelji se spominju imena osoba koji su premlaćivali Iliju u istražnom zatvoru. Kaznu je odležao u Zenici.
  7. Božić Grgo (Vidakov i Anice r. Delić): Rođen u Podgorju 28. 1. 1901. Oženjen 1927. s Ružom r. Marušić. U braku su imali trinaestero djece. Uhapšen je u 15. 1. 1948. skupa sa ženom Ružom. Optuženi su da su surađivali s Križarima. Ruža je iz sabirnog centra u Ljutom Docu, premlaćena i isprebijana puštena kući a Grgo je odveden na sud u Mostar. Suđen je pred Okružnim sudom u Mostaru. Grgo je bio odbornik u selu kad je uhapšen. Dao ga je uhitit Nikola Vidačak – Koza. Nikola je tražio od odbornika Grge da mu izda potvrdu da je završio gimnaziju. Kad mu Grgo nije ispunio želju Nikola ga je kao partijski komesar dao uhititi, a za odbornika je imenovao Iliju Martinovića.
  8. Božić Ljubica (Franjina i Mare r. Babić): Rođena je u Podgorju 5. 4. 1925. Udala se 17. 2. 1957. za Matu Zovku na Galac. Uhapšena je 15. 1. 1948. i osumnjičena da je surađivala s Križarima. Suđena je pred Okružnim sudom u Mostaru. Pet i pol mjeseci je provela u teškim i mučnim istražnim postupcima. Više puta je vješanjem prisiljavana da prizna ono što se od nje tražilo. U vješanju su joj najprije ruke vezali na leđa pa ju vješalima vezali za ruke. Od dugotrajnog maltretiranja i različitih vidova prisile na priznanje u pritvoru je obolila. Bilo joj je predviđeno da bude osuđena na 20 godina zatvora. Zalaganjem dobrih ljudi smještena je u bolnicu, poslije bolničkog liječenja puštena je kući.
  9. Božić Jure (Grgo i Iva r. Mišić): Rođen je 21. 1. 1896. u Podgorju. Oženjen je 1920. s Anđom r. Filipović. U braku su imali trinaestero djece. Uhapšena je 16. 1. 1948. skupa sa kćerima Lucom i Zorkom i optužen da je u svoju kuću primao u kolovozu 1946. Križare i da im je spremao hranu. Sudski proces mu je vođen pred Okružnim sudom u Mostaru Osuđena je na dvije godine zatvora.
  10. Božić Luca (Jurina i Anđe r. Filipović): Rođena je u Podgorju 28. 2. 1921., djevojka. Udala se na Krivodol za Dragu Marijanovića 3. 2. 1950. Uhapšena je 16. 1. 1948. skupa sa sestrom Zorkom i ocem Jurom pod optužbom da je u svoju kuću primila u kolovozu 1946. Križare i da im je nosila hranu u ogradu iznad kuće. Sudski proces joj je vođen pred Okružnim sudom u Mostaru Osuđena je na godinu dana zatvora.
  11. Božić Nikola (Vidanov i Anice r. Delić): Rođen je u Podgorju 29. 11. 1903. Oženjen je 26. 11. 1928. s Ivicom r. Tomić – Ivaćević. Imali su šestero djece. Uhapšen je pod optužbom da je Križarski jatak, da održava vezu s skupinom Križara Nikole Vladića, da su kod njega križarski jataci ostavljali razni materijal, koji je za križare bio sakupljen, da je od njega materijal slan u šumu. Sudski proces mu je vođen u Mostaru pred Vojnim sudom 29. udarne divizije br. 344/46 od 27. 2. 1946. Osuđen je na 15. godina zatvora. Određeno mu je da kaznu «odležava» u Zenici. Mnoge zamolbe (Armijski vojni sud u Sarajevu II, Sud. Broj 432/47. od 20. 10. 1947.): su slane iz Podgorja za Nikino pomilovanje. Odležao je u zatvoru četiri godine.
  12. Božić Zorka (Jurina i Anđe r. Filipović): Rođena je u Podgorju 23. 2. 1924., djevojka. Udala se za Danu Zubca na Paoču 25. 1. 1959. Uhapšena je skupa sa sestrom Lucom i ocem Jurom 16. 1. 1948. pod optužbom da je u svoju kuću primila u kolovozu 1946. Križare i da im je nosila hranu u ogradu iznad kuće. Sudski proces joj je vođen pred Okružnim sudom u Mostaru Osuđena je na godinu dana zatvora.
  13. Čule Mate (Nikolin i Mara r. Marijanović): Rođen u Čulama 22. 91900. Oženjen 26. 11. 1924. s Ilkom r. Čule. Imali su u braku osmero djece. Uhapšen je u jesen 1946. i osuđen na godinu dana zatvora zbor suradnje s Križarima. Mate je došao s Križnog puta ranjen u stomak. Poslije zarastanja rana završio je u komunističkim zatvorima.
  14. Čule Mica udata Zubac (Ivana – Ivke i Ive r. Raspudić): Rodila se u Čulama 14. 10. 1925., s roditeljima je prešla živjeti u Podgorje, djevojka. Udala se 15. 1. 1951. za Šćepu Zubaca u Gradniće. Više puta je hapšena. Prvi puta u lipnju 1946. Optužena je za suradnju s Križarima. Suđena je pred vojnim sudom u Sjevernom logoru. Osuđena je godinu dana zatvora. Drugi puta je uhićena 16. 1. 1948. i optužena pred Okružnim sudom u Mostaru br. 184/48. da je poslije prvog «odležavanja» zatvorske kazne, u listopadu 1947. primila u svoju kuću u Podgorju Križare Busovaču i Stipu Karačića, da se s njima više puta sastajala, da im je davala hranu, da je u svoju kuću primala kurirku Križara Božicu Ćubelu. Osuđena je na tri godine zatvora. Sudac istražitelj joj je bio Dušan Pudar.
  15. Čule Marko (Ivanov i Mande r. Kordić): Rođen je u Čulama 26. 4. 1895. Oženjen je s Lucom r. Rozić, imali su osmero djece. Po dolasku s Križnoga puta, od konca 1945. UDB-a ga je šest puta hapsila i odvodila na preslušavanje, zbog različitih optužbi. Nakon preslušavanje, maltretiranja, ispitivanja obično je pušten kući, pa ponovo hapšen. Jedanput je bio osuđen na višemjesečnu zatvorsku kaznu.
  16. Džeba Ilija (Ivan i Stana r. Miljko): Rođen je u Čulama 27. 7. 1902. Oženjen je s 11. 11. 1929. s Mandom r. Kljajo iz Vojna, imali su šestero djece. Optužen je u jesen 1946. da je prehranjivao Križare. Za njim su UDB-aši dali potjernicu. Ilija se počeo od očiju javnosti sklanjati. Jedno vrijeme se sklanjao i sakrivao po selu, potom je pobjegao u Derventu kod rođaka i tamo ostao sve do konca 1947., dok nije dobio znak da se može kući vratiti. Kada ga UDB-aši u jesen 1946. nisu mogli otkriti i uhapsiti, domaćinstvo su mu opljačkali. Obitelj mu je pred zimu u jesen ostala bez stoke i zaliha hrane. Često su mu djecu stavljali pred zid kao na streljanje s pitanjima da govore gdje im je otac.
  17. Hrste Marko (Filipov i Ive r. Ćorić): Rođen je u Podgorju 5. 11. 1889. Oženio se 1916. s Anđom r. Gabrić. Imali su u šestero djece. Hapšen je više puta i vođen na ispitivanje. Prvi puta ga je uhapsila OZN-a 23. 1. 1946. i osumnjičila da je surađivao s Križarima. Suđen je pred vojnim sudom u Mostaru br. 268/46. Osuđen je na godinu dana zatvora. Zatvorsku kaznu je izdržavao u Okružnom zatvoru u Mostaru.
  18. Hrste Iva udata Margeta (Markova i Anđe r. Gabrić): Rođena je u Podgorju 2. 2. 1925., djevojka. Udala se 23. 11. 1952. za Antu Margetu na Slipčiće. Više puta je hapšena i optuživana za suradnju sa Križarima. Prvi puta u lipnju 1946. Suđena je pred vojnim sudom u Sjevernom logoru. Drugi puta je uhićena 15. 1. 1948. i optužena da je sakupljala hranu za Križare i da ju je predavala kurirkama Križara. Osuđena je na deset godine zatvora, 149/48 od 19. 2. 1938 na osnovu člana 66 i 67 k. z. i 332/48 od 22. 5. 1948.
  19. Marijanović Anica (Jurina i Ruže r. Raspudić): Rođena na Krivodolu 24. 10. 1925., djevojka. Poslije zatvorskih dana, 29. 11. 1952. udala se za Iliju Čulu u Čule. Uhapšena je 13. 6. 1946. na Krivodolu i odvedena u Čitluk na ispitivanje. Iz Čitluka je sa skupinom uhapšenih sa Krivodola i Čula 13. lipnja prevezena u Mostar u pritvor. U Mostaru joj je 14. 6. 1946. pred vojnim sudom 29. udarne divizije Mostar broj 707/46 otvoren sudski proces. Sudski proces joj je trajao do 25. 6. 1946. U popisu optuženih bila je šesta na popisu. Optužena je: 1) da je davala pomoć u prilozima za Križare, koju je sakupljala Sofija Marijanović, 2) da je bila 2. 6. 1946. na sastanku s Križarima u kući Sofije Marijanović, 3) da je u noći 9. 6. 1946. bila s križarima. Osuđena je po članu 11, članu 3 točka 12 krivičnog zakona protiv naroda i države na 15 (petnaest) godina. Zatvorske dane provodila je u Zenici. Poslije presude slijedile su molbe za umanjivanjem kazne. Odvjetnik Jure Jerković je pisao zamolbe za pomilovanjem. Zamolbe joj je potpisivao otac. Sve su zamolbe u početku odbijane. Pomilovana je i odležala u zatvoru osam i pol godina.
  20. Marijanović Danica – Zora (Ilijina i Marte r. Lončar): Rođena je na Krivodolu 9. 9. 1926., djevojka. Uhapšena je na Krivodolu skupa s ostalim Krivodoljanima 13. 6. 1946. Odvedena je u Čitluk na ispitivanje. Iz Čitluka su je isti dan prevezli u Mostar. U Mostaru joj je 14. 6. 1946. otvoren sudski proces pred vojnim sudom 29. udarne divizije – Mostar br. 707/46 Optužena je: 1) da je davala priloge za Križare koje je sakupljala Sofija Marijanović. 2) da je 2. 6. 1946. sudjelovala na sastanku s Križarima u kući Sofije Marijanović, 3) da je 9. 6. 1946. dočekala Križare u selu na cesti. Bila je deveta na popisu optuženih. Osuđena je 25. 6. 1946. po članu 11, članu 3 točka 12 krivičnog zakona protiv naroda i države na 8 (osam) godina. Kaznu je «odležavala» u Zenici. Poslije presude pisane su zamolbe za njezino pomilovanje. Zamolbe je pisao odvjetnik Jure Jerković. Danica je odležala cijelu presudu i kaznu u zatvoru, nije bila pomilovana. Kratko po «odležavanju» zatvorskih dana, 29. 2. 1956. je umrla.
  21. Marijanović Frano (Ilijin i Marta r. Lončar): Rođen na Krivodolu 24. 4. 1929., mladić. Poslije odležavanja zatvorske kazne 2. 9. 1956. oženio se s Javorkom-Ljubicom Mikulić Uhapšena 13. 6. 1946. sa ostalom skupinom Krivodoljana i Čulana i odveden u Čitluk na ispitivanje. Iz Čitluka je prebačen 13. lipnja poslije podne u Mostar. U Mostaru mu je 14. 6. 1946. otvoren sudski proces pred vojnim sudom 29. udarne divizije – Mostar br. 707/46. Sedmi je na popisu optuženih: Optužen je 1) da je dočekao 9. 6. 1946. križare na cesti u selu. Nakon kratkog sudskog procesa osuđen je 25. 6. 1946. po članu 11, članu 3 točka 12 krivičnog zakona protiv naroda i države na 10 (deset) godina zatvora. Zatvorske dane «odležao» je u Zenici. Poslije presude odvjetnik Jure Jerković je preuzeo kod sudskih vojnih sudova zamolbama iznuditi pomilovanje. Zamolbe je potpisivao Franin otac. Pomilovan je i «odležao» 8,5 (osam i pol godina) zatvora.
  22. Marijanović Ivan – Šarić (Antin i Matije r. Džeba): Rođen je na Krivodolu 23. 6. 1910. Oženjen je 17. 2. 1931. s Ivom r. Ćuk. Nisu imali djece. Uhapšen je 13. 6. 1946. i odveden u Čitluk na ispitivanje. Iz Čitluka je istog dana poslije podne prebačeni u Mostar. U Mostaru mu je 14. 6. 1946. otvoren sudski proces pred vojnim sudom 29. udarne divizije – Mostar br. 707/46. Bio je dvanaesti na popisu optuženih. Optužen je: 1) da se u listopadu 1945. sastao s križarom Franjom Brljevićem, koji se krio u kući Sofije i Tomislava Marijanovića, 2) da je 9. 6. 1946. bio na sastanku s Križarima i da im je istog dana nosio duhan. Osuđen je 25. 6. 1946. po članu 11, članu 3 točka 12 krivičnog zakona protiv naroda i države na 6 (šest) godina. Kaznu je «odležavao» u Zenici. Poslije presude slijedile su molbe za umanjivanjem njegove presude i kazne. Odvjetnik Jure Jerković mu je u ime njegove žene pisao zamolbe. Zamolbe u početku nisu bile ozbiljno ni razmatrane.»Odležao» je u zatvoru 5 godila. Umro je 21. 10. 1955.
  23. Marijanović Janja – Janjka (Franjina i Jele r. Jerković – Žilić): Rođena je na Krivodolu 21. 12. 1929., djevojka. Uhapšena je 13. 6. 1946. i odvedena u Čitluk na ispitivanje. Iz Čitluka je istog dana prebačena poslije podne u Mostar. U Mostaru joj je 14. 6. 1946. otvoren sudski proces pred vojnim sudom 29. udarne divizije – Mostar br. 707/46 Optužena je da se 9. 6. 1946. sastala s križarima u selu oko 20:00 sati. Bila je četrnaesta na popisu optuženih. Osuđena je 25. 6. 1946. po članu 11, članu 3 točka 12 krivičnog zakona protiv naroda i države na 1 (jedna) godina, uvjetno dvije. Kratko poslije presude bila je u zatvoru, potom ju je Sud oslobodio i pustio kući. Došla je kući iz zatvora modra i isprebijana. Pričala je o premlaćivanju i maltretiranju. Izjavila je da ju je još jedanput i istražnom postupku sudac istražitelj (P. D.) udario «da bi priznala da je i strica ubila». Od posljedica premlaćivanja umrla je 1948.
  24. Marijanović Luca (Jurina i Kate r. Vidačak): Rođena je na Krivodolu 27. 11. 1923., djevojka. Udala se poslije «odležavanja» kazne 6. 11. 1953. za Ivana  Uhapšena je 13. 6. 1946. i odvedena u Čitluk na ispitivanje. Iz Čitluka je prevezena u Mostar isti dan poslije podne. U Mostaru joj je 14. 6. 1946. otvoren sudski proces pred vojnim sudom 29. udarne divizije – Mostar br. 707/46 Optužena je da se 2. i 9. lipnja 1946. sastajala s Križarima. Bila je osma na popisu optuženih. Osuđena je 25. 6. 1946. po članu 11, članu 3 točka 12 krivičnog zakona protiv naroda i države na 10 (deset) godina. Kaznu je «odležala» u Zenici. Poslije presude slijedile su molbe za umanjivanjem presude i kazne. Molbe je pisao odvjetnik Jure Jerković a potpisivao ih Lucin otac Jure.»Odležala» je 5. godina zatvora.
  25. Marijanović Luca Šćepina (Šćepina i Anice r. Vidačak): Rođena je na Krivodolu 24. 4. 1923., djevojka. Udala se 9. 11. 1951., poslije «odležavanje» kazne u zatvoru za Nikolu Mandića Uhapšena je s ostalim Krivodoljanima 13. 6. 1946. i odvedena u Čitluk na ispitivanje. Iz Čitluka su je prevezli isti dan poslije podne u Mostar.  U Mostaru joj je otvoren sudski proces 14. 6. 1946. pred vojnim sudom 29. udarne divizije – Mostar br. 707/46 Optužena je: 1) da je bila povezana s Križarima,  2) da je 9. 6. 1946. dočekala križare u selu. Bila je deseta na popisu optuženih  Osuđena je 25. 6. 1946. po članu 11, članu 3 točka 12 krivičnog zakona protiv naroda i države na 8 (osam) godina. Kaznu je «odležavala» u Zenici. Poslije presude pisane su zamolbe za njezino pomilovanje. Zamolbe je pisao odvjetnik Jure Jerković, potpisivala ih je Lucina sestra.»Odležala» je u zatvoru 3,5 godina.
  26. Marijanović Ljubica (Andrijina i Janje r. Smiljanić): Rođena je na Krivodolu 7. 4. 1925., djevojka. Udala se 9. 1. 1955. za Antu Pehara na Vidoviće. Uhapšena je na Krivodolu 11. 6. 1946. Odvedena je u Čitluk na ispitivanje. Iz Čitluka je isti dan poslije podne prevezena u Mostar. Optužena je: 1) da je održavala vezu s Križarima od rujna 1945., 2) da se više puta sastajala s križarima, 3) da je Križarima nosila rakije, 4) da je Križarima sakupljala i nosila hranu, 5) da je u svojoj kući liječila ranjenog križara Peru Vladića, 6) da je Peri Vladića donosila lijekove iz Mostara, 7) da se 9. 6. 1946. sastala sa grupom od 40 Križara u ogradi Ilije Marijanovića, 8) da je Križarima 9. 6. 1946 u predvečerje odnijela večeru, 9) da je s ostalim optuženim sa Krivodola, dočekala Križare 9. 6. 1946. u selu oko 20:00 sati. Bila je druga na popisu optuženih. Sudski proces joj je vođen pred vojnim sudom 29. udarne divizije – Mostar br. 707/46 od 14. do 25. lipnja 1946. Osuđena je 15. 6. 1946. po članu 11, članu 3 točka 12 krivičnog zakona protiv naroda i države na smrt strijeljanjem i trajan gubitak političkih i pojedinih građanskih prava, Poslije smrtne presude slijedile su zamolbe koje pisao odvjetnik Jure Jerković, a potpisivao Ljubičin otac. Oslobođena je smrtne kazne, i osuđena doživotno, pa na dvadeset godina i konačno je «odležala» u zatvoru 7,5 godina. Zatvorske dane je provela u Zenici i Stocu.
  27. Marijanović Sofija (Franina i Luce r. Smiljanić): Rođena je na Krivodolu 23. 5. 1918., djevojka. Udala se 1955. na Rašku Goru za Stojana Leto. Uhapšena je 11. 6. 1946. i odvedena u Čitluk na ispitivanje. Iz Čitluka je prevezena isti dan poslije podne u Mostar. U Mostaru joj je 14. 6. 1946. otvoren sudski proces. Optužena je: 1) da je bila glavni jatak Križara koji su se kretali oko Mostarskoga blata, 2) da je od listopada do prosinca 1945. u svojoj kući krila ranjenog križara Franju Brljevića, 3) da je krajem 1945. kod nje noćila skupina od desetak križara, 4) da je sakupljala hranu po selu za križare, 5) da se 2. 6. 1946. sastajala s križarima i nosila im hranu, 6) da je 9. 6. 1946. bila u vezi s 40 do 50 križara, 7) da je 9. 6. 1946. skupa s Ljubicom Marijanović i Ružom Vladić nosila Križarima večeru u ogradu Ilije Marijanovića, 8) da je 9. 6. 1946. u večer oko 20:00 sati s većinom optuženih s Krivodola na cesti u selu dočekala Križare. Bila je prva na popisu optuženih. Sudski proces joj je vođen od 14. do 25. lipnja 1946. pred vojnim sudom 29. udarne divizije – Mostar br. 707/46 Osuđena je 25. 6. 1946. po članu 11, članu 3 točka 12 krivičnog zakona protiv naroda i države na smrt strijeljanjem i trajan gubitak političkih i pojedinih građanskih prava, pomilovana. Poslije presude pisane su zamolbe za Sofijino pomilovanje. Zamolbe je pisao odvjetnik Jure Jerković, a potpisivao Sofijin otac. Pomilovana je u doživotnu kaznu, potom na dvadeset godina zatvora, «odležala» je osam godina u zatvorima Zenica i Stolac.
  28. Marijanović Stojka (Franjina i Ive r. Smoljan): Rođena je na Krivodolu 17. 4. 1924., djevojka. Udala se 26. 11. 1955. za Stanka Kolobaru u Vrapčiće. Uhapšena je13. 6. 1946. i odvedena u Čitluk na ispitivanje. Iz Čitluka je prevezena isti dan poslije podne u Mostar. Optužena je: 1) da je davala priloge za križare koje je sakupljala Sofija Marijanović, 2) da je 9. 6. 1946. dočekala Križare u selu. Bila je jedanaesta na popisu optuženih. U Mostaru joj je otvoren sudski proces 14. 6. 1946. pred vojnim sudom 29. udarne divizije – Mostar br. 707/46 Osuđena je 25. 6. 1946. po članu 11, članu 3 točka 12 krivičnog zakona protiv naroda i države na 8 (osam) godina  zatvora i prevezena iz Mostara u zenički zatvor.  Poslije presude pisane su zamolbe za Stojkino pomilovanje. Zamolbe je pisao odvjetnik Jure Jerković. Odležala je svih osam godina zatvora.
  29. Marijanović Šćepo (Frano i Šima r. Lončar): Rođen je na Krivodolu 19. 2. 1892. Oženjen je 25. 2. 1919. s Anicom r. Vidačak. Imali su šestero djece. Od djece su mu dva sina (Slavko i Vidan) nestala u ratu, a on i kćer Luca su osuđeni zatvorskom kaznom zbog povezanosti s Križarima. Uhapšena je 13. 6. 1946. i odveden u Čitluk na ispitivanje. Iz Čitluka je prevezen isti dan poslije podne u Mostar. Optužen je: 1) da je sudjelovao na sastanku s Križarima 2. 6. 1946. u kući Sofije i Tomislava Marijanovića, 2) da se 9. 6. 1946. u njegovoj kući kuhala hrana za Križare, koju je Ljubica Marijanović nosila u ogradu Ilije Marijanovića. Bio je trinaesti na popisu optuženih. U Mostaru mu je otvoren sudski proces 14. 6. 1946 pred vojnim sudom 29. udarne divizije – Mostar br. 707/46Osuđen je 25. 6. 1946. po članu 11, članu 3 točka 12 krivičnog zakona protiv naroda i države na 4 (četiri) godine. Iz Mostara je prevezen u zenički zatvor na odležavanje kazne. Pisane su zamolbe za njegovo pomilovanje. Pomilovan je i odležao jednu godinu u zatvoru.
  30. Marijanović Tomislav – Tonće (Franin i Luce r. Smiljanić): Rođen je na Krivodolu 3. 12. 1914., mladić. Poslije zatvorskih dana se 22. 1. 1959. oženio s Marom r. Arapović Uhapšena je 11. 6. 1946. i odvedena u Čitluk na ispitivanje. Iz Čitluka je prevezen isti dan poslije podne u Mostar. Optužen je: 1) da je u svojoj kući krio i primao križare, 2) da je od rujna 1945. u stalnoj vez s Križarima, 3) da je krio u svojoj kući ranjenog križara Franju Brljevića, kojega je hranila i pomagala njegova sestra Sofija, 4) da je u njegovoj kući održan sastanak Križara 2. 6. 1946.,  5) da su na sastanku sudjelovali desetak Križara i optuženi iz krivodolske skupine: Tomislav, Sofija. Luca (Jurina) Luca (Šćepina), Janja, Ivan, Anica – svi Marijanović i Bojka Vidačak, 6) da je u tijeku dana 9. 6. 1946. cijeli dan bio u vezi s Križarima, 7) da je 9. 6. 1946. križarima sakupljao i nosio hranu. Bio je četvrti na popisu optuženih. U Mostaru mu je otvoren sudski proces 14. 6. 1946. pred vojnim sudom 29. udarne divizije – Mostar br. 707/46 Osuđen je 25. 6. 1946. po članu 11, članu 3 točka 12 krivičnog zakona protiv naroda i države na smrt strijeljanjem i trajan gubitak političkih i pojedinih građanskih prava, pomilovana na 20, pa na deset godina. Poslije presude pisane su zamolbe za njegovo pomilovanje. Zamolbe je pisao odvjetnik Jure Jerković. Presuda je preimenovana u doživotnu robiju, potom na dvadeset godina robije. Odležao je 11,5 (jedanaest i pol) godina zatvora u Zenici i Foči. Pušten je iz zatvora kući 29. 6. 1957.
  31. Martinović Ilija (Ivanov i Ilke – Milke r. Delić): Rođen je u Podgorju 28. 11. 1914. Oženjen je 1939. s Anicom r. Tadić. Imali su sedmero djece. Proživio je Križni put. Kratko je po prevratu bio odbornik u selu. Uhićen je 18. 1. 1948. i optužen da je prehranjivao Križare. Suđen je pred Okružnim sudom u Mostaru i osuđen na dvije godine zatvora. Suđen je i osuđen skupa sa sestrom Matijom. Kaznu je odležavao u Zavidovićima i Zenici.
  32. Martinović Matija (Ivanova i Ilke – Milke r. Delić): Rođena je u Podgorju 4. 4. 1908. djevojka. Uhićena je 16. 1. 1948. i optužena pred Okružnim sudom u Mostaru br. 184/48. da je u kolovozu 1946. na nagovor Mande Božić spremila hranu za Križare i odnijela je u ogradu – Lazinu. Osuđena je na jednu godinu zatvora. Sudac istražitelj joj je bio Dušan Pudar. Suđena je i osuđena skupa s bratom Ilijom.
  33. Tomić Cvijeta r. Krndelj (Perina i Marte r. Arapović): Rođena je u Blizancima 10. 1. 1896. Udala se na Krivodol 24. 11. 1924. za Iliju Tomića, u braku su imali petero djece. Uhapšena je 13. 6. 1946. i odvedena u Čitluk na ispitivanje. Iz Čitluka je isti dan prevezena u Mostar. Optužena je: 1) da je u listopadu 1946. u svoju kuću primila ranjenog križara Franju Brljevića koji je kasnije prešao u kuću Sofije i Tomislava Marijanovića, 2) da je u prosincu 1945. primila u kuću križarskog kurira Zlatka Šimunovića, 3) da je pripadnicima Jugoslavenske vojske na Krivodolu 1946. misleći da su križari govorila tko su na Krivodolu «partizanski špijuni» i koga bi trebalo s Krivodola mobilizirati u križare. Bila je petnaesta na popisu optuženih.  U Mostaru joj je 14. 6. 1946. otvoren sudski proces, pred vojnim sudom 29. udarne divizije – Mostar br. 707/46. Osuđena je 25. 6. 1946. po članu 11, članu 3 točka 12 krivičnog zakona protiv naroda i države na 1 (jednu) godina, dvije uvjetno. Odmah poslije presude i kratkog «odležavanja» kazne Sud ju je oslobodio i pustio kući. Cvita je sestra partizanskog heroja Ivana Krndelja. To je joj je pomoglo da joj je kazna smanjena i uspoređeno s ostalim osuđenim i presuđenim kazna joj je bila simbolična.
  34. Vidačak Bojka (Stipina i Kata r. Vučić): Rođena je na Krivodolu 25. 12. 1924., djevojka. Udala se 26. 11. 1955. za Nikolu Miletić u Tepčiće – Polje Uhapšena je 13. 6. 1946. i odvedena u Čitluk na ispitivanje. Iz Čitluka je prevezena isti dan poslije podne u Mostar. Optužena je: 1) da se sastajala od prosinca 1945. s Križarima., 2) da im je davala pomoć – jedan puta čarape i četiri puta kruha, 3) da je bila na sastanku sa Križarima 2. 6. 1946 u kući Sofije Marijanović i bila s njima jedan sat, 4) da je na sastanku s Križarima 2. 6. 1946. dobila posebna zaduženja. 5) da je u noći 9. 6. 1946. bila s Križarima na Krivodolu. Bila je treća na popisu optuženih. U Mostaru joj je otvoren 14. 6. 1946. sudski proces pred vojnim sudom 29. udarne divizije – Mostar br. 707/4. Osuđena je 25. 6. 1946. po članu 11, članu 3 točka 12 krivičnog zakona protiv naroda i države na smrt strijeljanjem i trajan gubitak političkih i pojedinih građanskih prava. Poslije presude pisane su zamolbe za njezino pomilovanje. Zamolbe je pisao odvjetnik Jure Jerković. Pomilovana je najprije u doživotnu robiju, potom na dvadeset godina, pa na deset i konačno na pet godina robijaškog zatvora. Iz zatvora je puštena 28. 5. 1951. Zatvorske dane je «odležala» u Mostaru, Stocu i Zenici.
  35. Vidačak Andrija (Ivanov i Šime r. Mandžo): Rođen je u Podgorju 23. 6. 1918. Oženio se prvi puta 13. 1. 1940. s Katom r. Marić. Kata je umrla od posljedica UDB-aških ispitivanja 1951. Andrija se drugi puta oženio 24. 11. 1951. s Ivom r. Božić. U obadva braka je imao šestero djece. Hapšen je više puta. Prvi puta u 13. 6. 1946. i optužen za suradnju s Križarima. Suđen je pred Divizijskim vojnim sudom u Mostaru, broj 708/46. Osuđen je na zatvorsku kaznu od pet godine. U zatvoru je bio od 25. 6. 1946. do 19. 3. 1948. Dok je Andrija bio u zatvoru žena mu je Kata više puta vođenja na saslušanja i ispitivanja.
  36. Vidačak Kata žena Andrijina (Stipina i Anđe r. Milićević): Rođena je u Podgorju 26. 4. 1915. Udala se 12. 1. 1940. za Andriju Vidačka. Imali su troje djece: Olgu, Stjepana i Mladena. Olga je malena umrla. Više puta ju je UDB-a hapsila i vodila na mučna i teška ispitivanja. Zadnji puta je uhapšena 15. 1. 1948. skupa s mužem Andrijom. Andriju su odveli na ispitivanja u Mostar, a Katu su iz sabirnog centra u Ljutom Docu pustili kući. Do te mjere su je tukli i mučili na ispitivanjima u Podgorju i Ljutom Docu da nije mogla više mjeseci ništa raditi niti se sam hraniti. Kata je 1951. od posljedica premlaćivanja umrla.
  37. Vidačak Darinko – Dare (Filipov i Stojke r. Ostojić): Rođen je u Podgorju 16. 9. 1926. Oženio se 1950. s Ružom r. Volarić. U braku su imali četvero djece. Uhapšen je 15. lipnja 1946. i osumnjičen da je surađivao s Križarima. Suđen je pred Kotarskim sudom u Mostaru, broj: 708/46 od 25. 6. 1946. Osuđen je na godinu dana zatvora s obrazloženjem da je djelovao: «protiv naroda i države. Lišen je slobode s pavom na prisilni rad u trajanju od godine dana.
  38. Vidačak Pero (Nikolin i Anica r. Primorac): Rođen u Podgorju 29. 5. 1929. Oženjen je 27. 12. 1953. s Šimom r. Martinović. Imali su troje djece. Uhapšen je u jesen 1946. i optužen da je nosio hranu Križarima i s njima se više puta sastajao. Sudski proces mu je trajao do veljače 1947. Nakon dugotrajnog maltretiranja i zlostavljanja pušten je nakon pritvora kući.
  39. Vladić Ruža (Petrova i Ive r. Kordić): Rođena je na Krivodolu 28. 4. 1913., djevojka. Uhapšena je 13. 6. 1946. i odvedena u Čitluk na ispitivanje. Iz Čitluka je prevezena isti dan poslije podne u Mostar. Optužena je: 1) da se u svibnju 1945. sastala s križarima u ogradama više krivodolskih kuća, 2) da im je skupa s Ljubicom i Sofijom Marijanović nosila hranu (trešnje), 3) da je pred večer 9. 6. 1946. skupini između 40 i 50 križara nosila hranu u ogradu Ilije Marijanovića. Bila je peta na popisu optuženih. U Mostaru joj je 14. 6. 1946. otvoren sudski proces pred vojnim sudom 29. udarne divizije – Mostar br. 707/46 Osuđena je 25. 6. 1946. po članu 11, članu 3 točka 12 krivičnog zakona protiv naroda i države na 18 (osamnaest) godina. Poslije presude pisane su zamolbe za Ružino pomilovanje. Zamolbe je pisao Jure Jerković.»Odležala» je zatvoru Zenica šest i pol godina.
  40. Zovko Iva (Grgina i Jele r. Krešić): Rođena je u Čulama 1903., djevojka. Više puta je hapšena i odvođena na ispitivanja i maltretiranja pod optužbom da je surađivala s Križarima.
  41. Zovko Dragica (Boškova i Jele r. Mandžo): Rođena je u Čulama 16. 5. 1927. Udala se 1. 3. 1948. za Stojana Petrinu iz Podgorja. U braku su imali petero djece. Do udaje je više puta bila hapšena skupa s tetkom Ivom i osuđivana na zatvorske kazne. Bila je optuživana da je surađivala s Križarima. Poslije udaje otišla je s mužem u Slavoniju.