Vanjski oblik grba je uobičajen, u obliku slova „U“ s špicastim završetkom u gotskom stilu. Obrubljen je s dvije niti označene s dvije boje. Prva (vanjska) boja je crvena isprekidana s bijelom bojom koja grb povezuje s pozadinom. Druga (nutarnja) boja je crna i ona okružuje cijeli grb. U grbu dominiraju četiri boje: plava, bež, bijela i crvena. U plavoj boji prikazane su hrvatske planine i more, u bež boji prikazano je svjetlo i vedro nebo. U bijeloj boji prikazane su figure čovjeka, nutarnji dio amblema crkve i stećka, nutarnji dio koplja i rozete i natpis „Kruševo“. U crvenoj boji, obrubljenoj s crnim crtama označena je lenta u kojoj je stavljen natpis „Kruševo“.
Unutar grba smiješteno je više simbola: amblem sačinjen u cjelinu od grba i crkve, mač, rozeta, ljudi u kolu, povrh grba je natpis „Kruševo“
Glavni amblem u grbu čine dijelovi crkve i dijelovi preuzeti s „velikoga“ stećka. Sa stećka smo uzeli portal i stavili ga za portal crkve. Portal na „velikom“ stećku prikazan je s mačevima i obrubima okolo mačeva. U jednom, pravo umjetničkom zahvatu, prikazani su i mačevi i stupovi portala koji završavaju s uspješno izrađenim, svojstvenim kapitelima. Na ravnoj površini stećka stavljen je krov crkve s rozetom i visećim arkadama ispod kosina krova. Na krovu se nalazi križ. Do cjelokupnog medaljona smješten je zvonik. Na zvonik nismo stavili križ, smatrali smo da je dovoljno jedan križ na pročelju crkve odnosno portala. Ovakvim zahvatom dobili smo sa simbolima preuzetih s „velikog“ stećka i preuzetih detalja s crkve jednu središnju cjelinu unutar grba. Amblem stećka i crkve smješten je dijelom u plavu, a dijelom u bež boju. Da bi cijeli amblem crkve i stećka bio naglašen izdvojen je crtom crnoga obruba.
Mač: Desno od amblema crkve i zvonika nalazi se mač. Mač je obrubljen crnom bojom, a ponutrica mu je označena bijelom bojom. Rukohvat mača izrađen je u obliku trolista djeteline. Dio rukohvata i dio mača nalazi se na prostoru bež boje, boje neba, a veći dio, s oštricom smješten je u plavoj boji – zaboden u planinu i more. Hoće se reći nebo se spustilo duboko u zemlju, duboko u more. U cjelokupnom ponutrici grba mač je poveznica između dvije boje plave i bež boje – boje neba i boje planina i mora.
Rozeta: u gornjem dijelu s lijeve strane grba nalazi se rozeta. Rozeta je označena u dvije boje. Ponutrica joj je bijela, a obrubi i razdiobe unutar rozete označene su crnom crtom. Simbol rozete je uzet sa stećaka. Ona u značenju grba označava rozetu – ružu, ali i sunce koje obasjava zemlju, more. Rozeta je u cijelosti smještena u bež boju – boju neba.
U ponutrici rozete nalazi se manja rozeta, središnji dio veće rozete. Iz manje rozete označene krugom i točkom ističu se četiri lepeze, četiri latice ružinog cvijeta. Između latica smještene su četiri točke. Točke unutar rozete stavljene su da bi rozeta u cijelosti bila naglašenija.
Kolo: U donjem dijelu koje prelazi u zaokruženi dio grba smještene su figure spojene u razigrano kolo. Simbol je preuzet sa stećka „sljemenaka“. Lijepa je to simbolika u kojoj je povezana, prošlost sa sadašnjošću i poruka za budućnost. To je lijepa ideja i za razmišljanje. Već sam gore rekao kako se na stećku „sljemenaku“ nalaze dvije figure koje se drže za ruku, dva prijatelja, a na drugoj strani stećka nalazi se konjanik s kopljem i štitom. Konjanik vodi konja bez jahač, a na trećoj strani prikazana je figura u mirnom stavu koja drži koplje okrenuto prema zemlji sa štitom u ruci. Poruka stećka je jasna, bila su dva prijatelja, držali su se kao dva brata, ruka za ruku, ali ih je nesreća rata rastavila. Vraća se ratnik s kopljem i štitom, koplje mu je okrenuto u izbačaj, a štit u zaštitu prsa i vodi konja na kojem više nema njegova poginulog prijatelja. Ovo je jedno od mogućih tumačenja i razmišljanja, iako se simbolika sa rečenog stećka može i drugačije tumačiti.
Ovu sliku sa stećka gdje se dva prijatelja drže za ruku, mi smo u grbu povezali u više figura (pet) i sve ih svrstali u zagrljaj, u razigrano, prijateljsko kolo.
Natpis „Kruševo“ smješten je u gornjem središnjem dijelu grba. Upisan je na crvenoj lenti, presavijenoj u krajevima. Razmišljali smo da slova Kruševa napišemo u glagoljici, od te ideje smo odustali i stavili slova latinice.