Biblijski tekst o silasku Duha Svetoga nad apostole: „Kad je napokon došao dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu. I eto iznenada šuma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuću u kojoj su bili. I pokažu im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te siđe po jedan na svakoga od njih. Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im već Duh davaše zboriti (Dj 2, 1-4). A u Jeruzalemu su boravili Židovi, ljudi pobožni iz svakog naroda pod nebom. Pa kad nasta ona huka, strča se mnoštvo i smètê jer ih je svatko čuo govoriti svojim jezikom. Svi su bili izvan sebe i divili se govoreći: »Gle! Nisu li svi ovi što govore Galilejci? Pa kako to da ih svatko od nas čuje na svojem materinskom jeziku? Parti, Međani, Elamljani, žitelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije, Frigije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridošlice Rimljani, Židovi i sljedbenici, Krećani i Arapi – svi ih mi čujemo gdje našim jezicima razglašuju veličanstvena djela Božja.“ (Dj 2, 1-11).

Isus najavljuje apostolima Duha Svetoga: Isus Krist je više puta govorio apostolima o Duhu Svetom. Izbliza im je najavio silazak Duha Svetoga na posljednjem ukazanjem pred Uzašašće. Tada im je rekao: „… primit ćete snagu Duha Svetoga koji će sići na vas i bit ćete mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje.“ (Dj 1,8).

Devetnica pred Duhove: Blagdanom Uzašašća započinjemo devetnicu, devet dana pripreme za proslavu blagdana Duhova odnosno za proslavu „rođendana Crkve“.

Blagdan Duhova – Pedesetnica: Blagdan Duhova naziva se i Pedesetnica. Možda to i jest potpuniji naziv blagdanu koji slijedi pedeseti dan poslije Uskrsa. Pojam Pedesetnice postojao je u Bibliji Starog zavjeta, a postoji u Bibliji Novog zavjeta, odnosno u prvim godinama i desetljećima Crkve

Pedesetnica u Starom zavjetu: U Starom zavjetu drugi blagdan po važnosti bio je blagdan Pedesetnice. Prvi, najbitniji blagdan Starog zavjeta bio je Pasha. Pedeset dana posije Pashe Izraelci su slavili blagdan Pedesetnice ili blagdan Sedmica. (usp. Lev 23,15; Iz 34,22). U početku bio je to blagdan žetve. Ljetina je u to doba prispjela. Izraelci je sakupljali. U zahvalu Bogu za uspješnu ljetinu hodočastili su u Jereuzalem prinijeti na žrtveniku dio ljetine. Isto tako Izraelci su u jednom dijelu povijesti u isti dan slavili ne smo uspješnu ljetinu nego i blagdan „Deset Božjih zapovjedi“.

Pedesetica u prvim stoljećima Crkve: Kršćani (Crkva) su odmah s početka kršćanstva započeli slaviti pedeset vazmenih dana koji su završavali blagdanom Pedesetnice. U početku pedeseti dan nije ništa više značio nego li i drugi dani. Pedeseti dan bio je završetak „Vazmene pedesetnice“. Zadnji dan Pedesetnice, vremenom se osamostaljivao, odvajao se od pedeset vazmenih dana te se počeo zasebno proslavljati. Do naglašenog osamostaljivanja i odvajanja blagdana Pedesetnice od pedeset vazmenih dana nadošlo je proslavom blagdana Uzašašća i Duhova. Vremenom se proslava pedeset vazmenih dana izgubila, a teološkom dogmatsko i liturgijsko značenje preuzeli su blagdani Uzašašća i Duhova.

Kako je pravilno zvati ovaj blagdan: U naše vrijeme najčešće se ovaj blagdan zove „Duhovi“. Nije riječ o više duhova, nego o jednom Duhu. Ali ovaj naziv je preuzet iz genitiva jednine gdje se „duh“ u genitivu piše „duhovi“ pa od tuda i naziv blagdana „Duhovi“, kao da je više duhova. Zapravo nije, nego je riječ o jednom Duhu Svetome.  Uz naziv „Duhovi“, ovaj blagdan se naziva i „Pedesetica“. Naziv „Pedesetnica“ dolazi od događaja koji se dogodio pedeseti dan poslije Uskrsa. Naziva se i „Pentekoste“; korijen riječi je grčki i latinski i dolazi od riječi pentecoste – pedeseti dan.

Blagdan Duhova – Pedesetnica – što je to? Blagdan Duhova ili Pedesetnica je blagdan silaska Duha Svetoga na apostole. Dogodio se pedeseti dan poslije Uskrsa.

Dokumenti prvih stoljeća Crkve i Crkveni oci o Pedesetnici i Duhovima

• Epistola apostolorum (oko 150.), prvi dokument koji govori o Uskrsu, spominje i Pedesetnicu (“Pedesetodnevlje”).
• Bazilije Veliki (u spisu “Trakat o Duhu Svetomu”) kaže: Čitava Pedesetnica nas podsjeća Uskrsnuća koje nas očekuje na drugome svijetu. Ovaj dan, jedan i prvi, umnožen sedam puta sedam ispunjava sedam tjedana svete pedesetnice. Ona završava istoga dana kojeg je i započela: prvi (tj. nedjelja) koje se razvija pedeset puta u rasponu istih dana. (…)
• Tertulijan svjedoči da 50 dana iza Uskrsa treba provesti u velikoj radosti.
• Irenej Lionski naglašava da su dani Pedesetnice po dostojanstvu izjednačeni nedjeljni.
• Sabor u Elviri (300. g) Pedesetnica znači više 50 vazmenih dana, nego pedeseti, posljednji dan vazmenog vremena – Pedesetnica (blagdan Duhova).
• Obnovljena liturgija (Opća načela o liturgijskoj godini i o kalendaru, br. 22) vraća se na načelo Ireneja Lionskog: Pedeset dana, od nedjelje Uskrsa do nedjelje Pedesetnice, slavi se u radosti i klicanju kao jedan blagdan, dapače kao “velika nedjelja”.

Tri temeljna blagdana Crkve: U crkvi je važan svaki blagdan, svaka svetkovina, ali ipak postoji redoslijed i veće teološko –  dogmatsko i povijesno značenje pojedinih blagdana. Računa se da blagdan Duhova spada među tri najbitnija blagdana: Uskrs, Bogojavljenje, Duhovi… Reforma liturgije poslije Drugog vatikanskoga sabora (1969.) nesmotrenim postupcima umanjila je značenje blagdana Duhova. Navedene godine dokinuta je „Duhovska blagdanska osmina“. Je li to opravdano i zašto je to učinjeno ostaje pitanje.  Blagdanske osmine ostale su samo za Božić i Uskrs.  Riječ „blagdanske osmine“ odnose se na proslavu „većeg“ blagdana kroz osam liturgijskih dana.

Znaci na Duhove: Darivanje Duha Svetoga apostolima dogodio se uz znakove koji imaju simboličko značenje: vjetar, oganj, govor različitih jezika.

Gdje se dogodio događaj Duhova: Događaj silaska Duha Svetoga nad apostole, Blaženu Djevicu Mariju i 120. duša dogodio se u Jeruzalemu.

Rođendan Crkve: Na blagdan Duhova slavi se i „rođendan Crkve“. U trenutku silaska Duha Svetoga nad apostole, apostoli su počeli govoriti „različitim jezicima“ (Dj 2, 3). Ljudi iz različitih naroda su ih razumjeli. U čudu događanja mnogi od prisutni su od apostola zatražili primanje sakramenta krštenja. Na blagdan Duhova primljenim krštenjem – rađa se Crkva Božja; od tuda se započeo slaviti i „rođendan Crkve“.

Što su apostoli dobili blagdanom Duhova: Strašljivi i plašljivi apostoli silaskom Duha svetoga počeše neustrašivo, nevidljivom snagom propovijedati, naviještati i svjedočiti za Isusa Krista.

Kraj vazmenog vremena: Liturgijskim blagdanom Duhova, prestaje Vazmeno i Uskrsno vrijeme i započinje Vrijeme kroz liturgijsku godinu.

Što nam znači blagdan Duhova: Ono što je blagdan Duhova značio apostolima, Prvoj Crkvi, znači i nama danas. I mi smo potrebni primiti „Sedam darova Duha Svetoga“. Duh Božji i Sedam njegovih darova (mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost i strah Božji) pomažu nam živjeti kršćanski život u našem životnom prostoru i životnom vremenu. Kao što su darovi Duha Svetoga bitni nama, bitni su svakom članu Crkve, svakom čovjeku u svakom vremenu i prostoru.

Izvor: a ovaj tekst poslužio sam se slijedećim izvorima, odnosno portalima: wikipedia.org /   laudato.hr / svetac dana / narod.hr / nedjelja.ba / biblija govori.hr / kamenjar.com vaticannews.va – hr