O susretu hodočasnika broćanskog dekanata s katolicima banjalučkog dekanata, što se zbio na Petrićevcu 19. listopada ove godine već smo pisali na stranicama našega portala…
Za potrebe Katoličke tiskovne agencije, don Žarko Ošap, župnik banjalučki, napisao je „svoje izvješće“, u izvješću je stavio i predstavljanje banjalučkog i broćanskog dekanata što ih imali don Ante Orlovac i don Ljubo Planinić. Zbog sadržaja teksta i predstavljanja dekanata odlučih se tekst staviti i na našem župnom portalu.
„Na kraju mise uslijedio je kratki i prigodni program. Prvo je predstavio Banjolučki dekanat mons. dr. Anto Orlovac koji nam je približio i povijest i sadašnjost dekanata. Između ostalog je rekao:
Dekanat, od grčke riječi deka, znači deset. Eto, banjolučki dekanat obuhvaća točno deset župa: Banja Luka, Barlovci, Budžak, Ivanjska, Marija Zvijezda, Motike, Petrićevac, Presnače, Šimići i Trn. Pet ih je na području grada, a pet su prigradske župe. Kada je 1881. godine osnovana Banjolučka biskupija (skupa s Mostarsko-duvanjskom) tu su bile samo 4 župe: Banja Luka, Barlovci, Ivanjska i Petrićevac, ostale su osnovane kasnije. Najstarije su župe Banja Luka i Ivanjska, ali Katolička crkva ovdje ima duboko korijenje iz pred turskog vremena, pa čak i iz rimskog doba, o čemu svjedoče arheološki nalazi, no to je daleka, često vrlo turbulentna povijest.
Na području dekanata nalazi se i sjedište Banjolučke biskupije s biskupima mons. dr. Franjom Komaricom (od 1989.) i pomoćnim mons. dr. Markom Semrenom (od 2010.).
Tu su i dva muška samostana: franjevački Presv. Trojstva ovdje na Petrićevcu i trapistički Marija Zvijezda u Trapistima (dio Banje Luke). U dekanatu su i dva ženska samostana: s. Milosrdnica u Banjoj Luci i s. Klanjateljica krvi Kristove „Novi Nazaret“ u Budžaku. Tu djeluju i imaju svoje kuće i s. Misionarke ljubavi (Majke Terezije) u B. Luci i grkokatoličke sestre sv. Vasilija Velikog i Službenice Bl. Dj. Marije.
Od osnutka biskupije ovaj je dekanat, točnije samo ova župa Petrićevac dala dva nadbiskupa Guidu Del Mestrija i Vinka Puljića, i još jednoga biskupa, a to je ordinarij mons. Komarica. Oba nadbiskupa postala su i kardinalima Sv. Rimske Crkve. Ne znam ima li i u Hrvatskoj koja župa koja je dala čak dva kardinala. Malo je poznato da je osim kard. Vinka Puljića, vrhbosanskog nadbiskupa, iz ove župe bio i ugledan papinski nuncij i kardinal Guido Del Mestri (1911.-1993.), rođen nedaleko od ove crkve.
Svećenika živih danas iz ovoga dekanata ima ukupno 18. Po župama: B. Luka 4, Barlovci 6, Budžak 2, M. Zvijezda 1, Motike 4, Šimići 1.
Časnih sestara (živih) iz banjolučkog dekanata ima tridesetak, među njima je i jedna misionarka u Africi (u Maroku).
Župe banjalučkog dekanata u najkraćim crtama:
Banja Luka, župa Pohoda BDM, vrlo stara iz predturskog vremena, na sadašnjem mjestu u središtu grada ima sjedište od 1859. Župnik i dekan je preč. Vladislav Žarko Ošap. Na području župe je i katedrala i sjedište biskupije, te Svećenički dom.
Barlovci, župa Sv. Vida, osnovana 1879., župnik mr. fra Ivo Orlovac.
Budžak, župa bez naslovnika i bez crkve, osnovana 1983. (blizanka sa župom Motike), župnik vlč. Marijan Stojanović „Mišo“, ujedno i vojni kapelan u vojarni Kozara u B. Luci. Na području te župe je samostan Klanjateljica Krvi Kristove i dviju grkokatoličkih družba.
Ivanjska, vrlo stara župa, posvećena Uznesenju BDM, župnik fra Miroslav Kljajić, ujedno i vojni kapelan u vojarni Kozara u B. Luci.
Marija Zvijezda, župa osnovana 1973., samostanska i župna crkva Uznesenja BDM, župnik o. Zvonko Topić, trapist. Na području župe je samostan trapista (nažalost u nestanku) s još jednim časnim bratom.
Motike, župa Sv. Petra i Pavla, bez crkve, osnovana 1983., župnik fra Dujo Ljevar.
Petrićevac, župa Sv. Ante Padovanskoga, osnovana 1875., župnik i gvardijan fra Domagoj Šimić, domaćin ovoga našeg okupljanja. Tu je i kapelan fra Tomislav Svetinović. Na području župe je franjevački samostan, odmah uz ovu crkvu, s dvojicom umirovljenih svećenika (osim aktivnih).
Presnače, župa i svetište Sv. Male Terezije, osnovana 1972., župnik i čuvar svetišta je mons. mr. Ivica Božinović, ujedno i biskupijski ekonom, koordinator (ili kako se to već zove) KŠC-ova u Banjoj Luci i u Bihaću.
Šimići, na Kozari, župa Sv. Petra i Pavla, osnovana 1921., župnik vlč. Marko Stojčić.
Trn, župa Sv. Josipa, osnovana 1980., župnik fra Dominko Batinić.
Četiri župe opslužuju biskupijski svećenici, pet franjevci, a jednu trapist. Nigdje, osim na Petrićevcu, nema kapelana. Sveukupno u izravnom pastoralu radi 12 svećenika u Banjolučkom dekanatu (uračunat i rektor katedrale).
| Broj vjernika | 1939. | 1974. | 1991. | 2018. |
| Banja Luka | 9.400 | 6.100 | 3.600 | 640 |
| Barlovci | 5.112 | 6.153 | 4.081 | 147 |
| Ivanjska | 3.927 | 5.095 | 3.500 | 120 |
| Petrićevac | 5.900 | 8.795 | 6.000 | 350 |
| Šimići | 3.065 | 3.580 | 2.004 | 23 |
| Marija Zvijezda | – | 2.750 | 2.102 | 185 |
| Presnače | – | 1.750 | 1.900 | 107 |
| Budžak | – | – | 1.974 | 286 |
| Motike | – | – | 1.417 | 59 |
| Trn | – | – | 2.200 | 122 |
| ukupno | 27.404 | 34.223 | 28.778 | 2.039 |
O stradanju ovih župa mogli bi se držati simpoziji i snimati desetci filmova, ali ovdje samo kretanje broja vjernika govori za se. Pred početak Drugoga svjetskog rata 1939. bilo je na ovom području 27.404 vjernika, 1974. 34.223, pred početak Domovinskog rata, 1991. godine 28.778, a 2018. samo 2.039! (a od Nove godine 2019. do danas broj je pao svakako ispod 2.000 vjernika!).
Ipak, mi na području dekanata imamo i Katolički školski centar „Ivan Merz“ u Banjoj Luci, internat za djevojke koje drže ss. Milosrdnice, tu je i sjedište Caritasa naše biskupije s Europskom akademijom i Socijalnim edukativnim centrom i još podosta toga.
Nakon predstavljanja Dekan domaćin je svećenicima i bogoslovu gostujućeg dekanata uručio prigodne darove (trapist sir, te po dvije knjige mons. Ante Orlovca).
Prigodni glazbeni dio upotpunila je klapa „Jela“ iz župe Kruševo.
Nakon toga gosti su pred oltar donijeli korpe i kartone svojih darova (vino, smokve, mandarine, likere, med, nar…) te je uslijedilo predstavljanje dekanata kojega je imao vlč. Ljubo Planinić, župnik Kruševa. U iscrpnom prikazu prošlosti i sadašnjosti on je istaknuo:
Brotnjo je područje s desne strane Neretve od Maloševića do Buhova (Bova), od Varde u Kruševu do Miletine. Danas južne granice Brotnja nisu točno određene. Granice Brotnja su šire od područja današnje općine Čitluk. To je područje kojega danas čine župe: Kruševo, Ploče – Tepčići, Gradina, Gradnići, Čitluk, Čerin i Međugorje.
Broćnjo, Brotnjo, Broćno, odnosi se na isti pojam. Naziv Brotnja dolazi od biljke /Rubia tinctorum/- broć, koja se po Brotnju nalazila kao samonikla, ali se i uzgajala. Od nje, samljevene, dobivala se crvena boja za bojenje tkanina. Danas se broć u Brotnju više ne uzgaja, ali uz tu biljku veže se naziv ovoga kraja.
Brotnjo se prvi put spominje, 23. svibnja 1306. Spomenuto je kao župa koja ima župana Poznana Purčića, pripada Humskoj zemlji.
Crkve u Brotnju u srednjem vijeku su: – Crkva sv. Ivana u Danilovića busu, sv. Jure na Služnju, u Čitluku ispod Podgrede, sv. Grgura u Donjoj Blatnici, kod Sutivana u Čitluku, na Tepčićima kod tepačkog groblja.Navedene crkve spominje slavni makarski biskup Marijan Lišnjić, te kasnije i broćanski župnik Fra Petar Bakula (broćanski župnik od 1849.-1855.)
Što se događalo s crkvama broćanskim: Sve su porušene. Događanja uz crkvu sv. Ivana slična su i na drugim crkvama: prostoru župe Gradina poznatija crkva iz predturskog vremena bila je crkva sv. Ivana Krstitelja u Gracu. Bila je zidana od fino klesanog kamena. Oko crkve bilo je groblje s brojnijom nekropolom stećaka. Begovi Kree, Krehe ili Krehići (prema predaji poturice plemići Ivanovići) srušili su crkvu i razrušenim kamenom gradili sebi dvor u Gracu na Glavici. Na zidinama dvora pronađeno je kamenje s križevima i kamen s natpisom crkve sv. Ivana Krstitelja: “U spomen ova crkva S(vetoga) Ivana K(rs)ti(te)la…”.
Nekropole stećaka – groblja. Kad se vidi kako su Brotnjaci u ono vrijeme, do 1482., uređivali nadgrobne spomenike – stećke, može se zamisliti i pretpostaviti do koje im je mjere bio razvijen gospodarstveni, civilizacijski i urbani život. Tek možemo zamisliti do koje mjere im je bio razvijen život u selima, naseljima i gradovima, s predivnim crkvama i bazilikama. Ostali su dijelovi gradova, znakovi razvijene kulture na ovim prostorima kao što su Blagaj, Počitelj, Ljubuški, itd. Bila je to kultura kojoj se i danas divimo. I sav taj razvoj zaustavljen je “i srušen do temelja” 1482. godine. Stećke se može naći „rasute“ po cijelom Brotnju, isto tako po selima župe Gradina.
Župa Brotnjo – povijesno djelovanje
Padom Bosne u turske ruke (1463.), Brotnja (1468.) i Hercegovine (1482.) došlo je do poremećaja u svim odnosima pa tako i u crkvenoj organiziranosti. Poslije 1482. u Hercegovini isto tako od 1463. u Bosni pa sve do 1878. više se može govoriti o “kocu i konopcu” i progonima katolika nego li o bilo kakvoj organiziranosti. Ipak uza sve muke Katolička Crkva u Brotnju je trajno živjela. Župa Brotnjo u povijesnom djelovanju pastorizirana je iz više biskupskih i redovničkih središta.
Jurisdikcija biskupskih sjedišta u župi Brotnjo od 1615.
- Makarska biskupija od 1615. do 1735.;
- Apostolski vikarijat u otomanskoj Bosni od 1735. do 1846.;
- Apostolski vikarijat u Hercegovini od 1846. do 1881.
- Mostarsko-duvanjska biskupija od 1881. do danas.
Župa Brotnjo (Gradnići) za vrijeme Mostarsko-duvanjske biskupije
Apostolski vikarijat u Hercegovini “prerastao” je u biskupiju “Mostar – Duvno” 5. srpnja 1881. (Leon XIII., Ex hac augusta). Uspostavljena je redovita crkvena uprava u Hercegovini. Osnivanjem Mostarsko – duvanjske biskupije župa Brotnjo (Gradnići) pripadala je mostarskom dekanatu.
Mostarsko-duvanjski biskupi su: Biskup Paškal Buconjić (1881.-1910.), Biskup Alojzije Mišić (1912.-1942.), Biskup Petar Čule (1942.-1980.), Biskup Pavao Žanić (1980.-1993.) i Biskup Ratko Perić (1993.- )
Župe nastale dijeljenjem od župe Bortnjo:
- Gabela 1854. Od Gabele su nastale: župa Čapljina 1917., Gabela Polje 1977. i Gorica – Struge 1988.
- Čerin 1864.
- Međugorje 1892.
- Čitluk 1918.
- Gradnići 1922.
- Gradina 1918.
- Ploče – Tepčići 1918.
- Kruševo 1924.
Statistike 2018.
| Broj žitelja | krštenja | Vjenčanja | umrlih | |
| Čerin | 3778 | 38 | 35 | 69 |
| Čitluk | 5004 | 65 | 34 | 35 |
| Gradina | 2438 | 19 | 14 | 32 |
| Gradnići | 1003 | 15 | 5 | 20 |
| Kruševo | 938 | 13 | 13 | 28 |
| Međugorje | 5422 | 76 | 31 | 51 |
| Tepčići | 500 | 4 | 3 | 12 |
| 19083 | 230 | 135 | 247 |