Liječnik duše i tijela: Trogir je 1702. godine slavio svog novog blaženika. Papa Klement XI. proglasio je biskupa Augustina Kažotića blaženim. Nakon svetog Ivana Trogiranina, Trogir i Hrvatska dobili su prvog hrvatskog blaženika.
Augustin se rodio oko 1260. godine u Trogiru gdje je proveo svoje djetinjstvo. Oduševljen dominikanskom karizmom Propovijedati i spašavati duše pristupio je dominikancima. Poglavari su ga prepoznali kao nadarenog mladića, željnog znanja pa su ga poslali na školovanje u Pariz, na čuveno sveučilište Sorbonne. Pariz je u to vrijeme bio intelektualna prijestolnica Europe na kojem je, prije Kažotićeva studiranja, predavao sv. Toma Akvinski, „najsvetiji učenjak i najučeniji svetac.“ Nakon završetka studija, na kojem je stekao visoku teološku i filozofsku naobrazbu, Augustin se vratio u domovinu. Kao misionar propovijedao je po Hrvatskom primorju (Dalmaciji), Bosni i Italiji. Godine 1303. papa Benedikt XI. imenovao ga je zagrebačkim biskupom, a papa Klement V. pozvao ga je na Opći crkveni koncil u Vienne u Francuskoj.
Na Koncilu je imao zapaženu raspravu pod nazivom O siromaštvu Krista i apostola. Kao zagrebački biskup održao je tri biskupijske sinode. Bio je reformator zagrebačkog bogoslužja i uveo je originalni zagrebački obred. Svjestan da je znanje izvor svakog napretka, utemeljio je katedralnu školu (lat. artium, tj. umijeća), prvu visoku školu u Hrvatskoj, ali ne samo za svećeničke kandidate, nego i za laike. Brinuo se za odgoj svećeničkog pomlatka, ali i duhovno dobro svoga puka.
Augustin je pripadao uskom krugu intelektualaca u Europi koji su posvećivali veliku važnost proučavanju prirodnih znanosti i medicine. Istaknutu brigu je posvećivao zdravstvu i higijeni. Tražio je od vjernika da sade ljekovito bilje i da po selima kopaju bunare. Za vrijeme velike suše u Zagrebu, na današnjem trgu bana Josipa Jelačića, prema svjedočanstvu povjesničara Adama Baltazara Krčelića, na zagovor Augustina pojavio se izvor na Manduševcu koji do danas nije presušio. Živio je skromno, a sve što je imao dijelio je siromasima. Zbog toga je doživljavao česte uvrede od grabežljivih zagrebačkih plemića. Zagrebačkom biskupijom upravljao je do 1318. godine i postao jedan od njezinih najznačajnijih biskupa.
Godine 1318. godine Augustin je otputovao na papinski dvor u Avignon kako bi papu Ivana XXII. upoznao s teškim prilikama u svojoj biskupiji. Nažalost, ostao je do 1322. godine. Kralj Karlo I. Robert krivo je protumačio njegovu zauzetost i zbog toga mu je uskratio povratak u domovinu. Dok je boravio u Avignonu, Augustin nije bio pasivan, nego je napisao dvije rasprave: O različitim oblicima praznovjerja i o siromaštvu. Papa se koristio njegovom učenošću jer su pitanja siromaštva i praznovjerja bili delikatni problemi za Crkvu na Zapadu krajem 13. i početkom 14. stoljeća. Nakon što nije pomogla ni papina pismena intervencija kod kralja da bi se Augustin povratkio u Zagreb, postao je 1322. godine biskup u Luceri (Italija). Ta biskupija bila je tek oslobođena od Saracena, moralno i materijalno opustošena. Augustin ju je preporodio i stekao veliko poštovanje u narodu. Putovao je po cijeloj biskupiji, liječio bolesnike, započeo obnovu katedrale, sagradio bolnicu i biskupijski dvor. U samo godinu dana učinio je toliko puno da ga je gradsko vijeće nazvalo drugim ocem domovine.
Sv. Augustin, veliki pokornik i molitelj, za životno geslo izabrao je misao crkvenog oca, sv. Augustina: „Onaj znade dobro živjeti, koji znade dobro moliti“. Samo molitva mogla mu je dati snagu za veličanstvena djela. Iscrpljen radom i od posljedica ranjavanja saracenskih pristaša, umro je 3. kolovoza 1323. godine u Luceri. Njegov grob danas se nalazi u katedrali u Luceri. Odmah nakon smrti počeli su ga slaviti kao sveca. Grob mu je postao mjesto brojnih hodočašća. Prvo nacionalno hodočašće na njegov grob iz Hrvatske vodio je bl. Alojzije Stepinac 1939. godine. Njegov blagdan slavi se 3. kolovoza.
Primjer bl. Augustina nadahnjuje nas da čovjek i u progonstvu treba ostati vjeran Bogu. Osim toga, branitelj siromaha i obespravljenih, promicatelj zdravstvene zaštite, teološki pisac, vrstan govornik i znanstvenik pokazuje nam kolika je važnost dobre knjige i učenja. Kako je divno kad u svom životu možemo primijeniti i vjeru i znanje.
Tekst priredio: Stipe Gabrić