Iščekivanje Božića danas: Božić, božićni i predbožićni dani, kod nas u Hercegovini, kao i u većini svijeta prati potrošački mentalitet. Kupuje se što treba i ne treba. Kao da se želi reći „Božić je, kupuj“.

Pred Božić, a i poslije Božića mediji oblikuju mentalitet i sklonost ljudi, navode na stil ponašanja. Stječe se dojam da su mediji dobro plaćeni, kao da i njima ide postotak od prodanog. Prije Božića upućuju u trgovine, diskonte, adventske večeri, sajmove, kupovanje „Božićnih jelka“, a na kraju „Božićnog vremena“ ti isti mediji idu objašnjavati koja je dijeta najbolja da bi se „stesali“ nagomilani kilogrami stečeni u božićnim obilnim trpezama. Također poslije Božića objašnjavaju gdje treba, a gdje ne treba baciti „Božićnu jelku“… I, svake godine ista ponavljajuća priča prije i poslije „Božićnog vremena“. Umjesto da nas sve upućuje na ono zbog čega je Božić – Božić, na Isusov rođendan, optereti nas medijska nametnuta potrošačka trka.

Iščekivanje Božića u Hercegovini ne tako davno: Sve do devedesetih godina prošlog stoljeća za Božić i sve druge blagdane u Hercegovini domaćinstva i obitelji nisu se isticala u prevelikim troškovima, a bilo sve svečano, obilno i s posebnim ugođajem. Svi smo u skromnom i jednostavnom stilu iščekivali Božić, ali u bogatstvu duha i u ozračju obiteljskog zajedništva. Iščekivao se Božić, rođendan Isusa Krista, skromno i jednostavno, onako kako ga je dočekao i proslavio Isus Krist u svojem „Prvom Božiću“.

Iščekivanje Božića u Isusovo vrijeme: Već smo naučili kako su Marija i Josip dočekali Prvi Božić, kako ga je dočekao Isus, kako su ga dočekali pastiri, Mudraci s Istoka. Kako ga je dočekao Herod pobivši mnogu djecu. Ipak, poslušajmo i drugu stranu Herodova iščekivanja Prvog Božića.

Imao sam sreću pa sam hodočasteći Izraelom, hodočastio s manjom skupinom i dobrim vodičem Franjom. S manjom skupinom i dobrim vodičem imali smo mogućnost veće pokretljivosti i obilaska više hodočasničkih mjesta. Tako smo obišli i jednu od Herodovih palača (ljetnikovac), pet – šest kilometara jugoistočno od Betlehema. Tu nam je naš stručni vodič objašnjavao Herodovo dokazivanje u izgradnji gradova građenih u grčko – rimskom stilu, te kako se time Herod dokazivao pred rimskim okupatorima. Herod se nije dokazivao samo rimskim okupatorima nego i pred Izraelom i svim izraelskim duhovnim i državnim vođama. Onako kako se podanički dokazivao Rimljanima, uz to je htio pokazati da je još uvijek i odani Izraelac. Naime u svojoj palači – ljetnikovcu, prihvaćajući proročanstvo proroka Miheja (Mih 2,5-6) da će se u Betlehemu roditi Mesija… dao je blizu Betlehema gradi palaču, sebi za ljetnikovac, a novom kralju – Mesiji „rodilište“, mjesto gdje će se roditi. Tako je to planirao i iščekivao Herod!

Međutim, prevario se, ako je poznavao proročanstvo poroka Miheja, mogao je poznavati i bit novorođenog Mesije. Trebao je znati da novorođeni Mesija neće biti njegova, nego posve drugačiji od njega. Bit Mesije pokazao je sam Isus rođenjem u skromnosti, u špilji, u jaslicama, u skromnoj štalici. On sam sebe oplijeni, postavši svima znak (usp. Fil 2,6-11). Za njega u poslanici Korinćanima sv. Pavao piše: „… premda bogat, radi nas posta siromašan, da se mi obogatimo Njegovim siromaštvom“ (usp. 2 Kor 8,9).

Herod nije htio, a mogao je znati da se Mesija „iako bogat“ nije htio roditi ni u Davidovoj ni Herodovoj palači, nego u skromnoj štalici.

Mesija se rodi mimo Herodove kontrole i njegova iščekivanja. Mesija rođen mimo njegove kontrole, iako dijete, postade mu opasnost, pa stoga s pomračenim umom, da bi ubio njemu nepoznatog novorođenog Mesiju odluči pobiti svu mušku djecu rođenu tih godina.  Ljut Herod što se stvari ne događaju „po njegovoj volji“, ljutnju pretoči u mržnju, a mačem mržnje pobi nevinu djecu.

Velika je razlika između iščekivanog „Herodova Mesije“ i Mesije kojega najaviše proroci.

Na dobro ti došao Božić: Bilo bi dobro da iščekujemo Isusov rođendan, Božić, onako kako su ga proroci navijestili, a ne kako smo ga mi sebi poput Heroda predočili, gradeći sebi u čast i slavu „palače“ a uz put i Kristu „rodilište“.