… je li krizma fešta, ugodno osjećanje, radost, lijepa odjevenost, lijepi i zgodni kumovi… dobar poklon, svečan ručak, više vrsta svega na stolu, torta i kolača na pretek, dobra recitacija u crkvi, usklađenost procesije, lijepo pjevanje, dobra propovijed…. i još mnoga pitanja, ne može se i ne treba na njih odgovarati. Bilo bi svakovrsnih odgovora…
U Kruševu je krizma bila 7. svibnja u 16,00 sati. U ovo godišnje doba od 1993. prakticiramo slaviti sakrament krizme: kraj travnja ili početak svibnja. Više je godina kako u dogovoru s biskupom tražimo termin krizme subotom u poslijepodnevnim satima… smatramo da je tako prihvatljivije… barem za nas…
Krizmeno slavlje je predvodio biskup Ratko: krizmu krizmanicima podijelio, predslavio Misno slavlje. Koncelebrirali su: Fra Dario Dodig (broćanski dekan i čerinski župnik), don Đuro Bender (gradinski župnik), don Niko Luburić (zborovođa katedralnih zborova u Mostaru), don Josip Čule (katedralni kapelan), don Marin Skender (biskupov tajnik) i don Ljubo Planinić. Ministriralo je više ministranata iz sedmo i šestog razreda i braća krizmanika: Oliver Čule, Karlo Zovko, Franjo Rozić, Mateo Bevanda, Stjepan Božić, Vice Božić, Domagoj Pušić, Mario Smiljanić, Mate Smiljanić, Marko Zovko, Boris Ereš, Ilija Ereš, Zvonimir Vidačak, Martino Gabrić, Jure Puce i dvojica ministranata: Lovre Kordić i David Pušić, iz Prvog srednje bili su u bližoj ministranskoj službi biskupu. Biblijska čitanja čitali su krizmanici Josip Pušić i Matea Čule. Misno slavlje pjesmom su pratili zborovi mladih: Horeb i Fontes. Svirali su: tamburaški sastav Brist te Kristina Šetka i Karlo Milićević na orguljicama.
Pripreme za krizmu: pripremu za krizmu od rujna 2015. pripremali su Anamarija Čule i don Ljubo Planinić. Anamarija je pripremala Prvi srednje a don Ljubo osmaše. Ispit krizmanički položili su krizmanici 6. travnja 2016. kod don Željka Majića generalnog vikara biskupije.
Pripreme zborova i svirača: zbor Horeb pripremala je Kristina Šetka, a zbor Fontes Karlo Milićević, tamburaše Brist je pripremao Davor Kožul.
Uvježbavanje ceremonija s krizmanicima i ministrantima organizirali su Anamarija Čule i don Ljubo.
Krizmeni dan: O Božiću 2015. je određeno da će krizma u Kruševu bit u subotu, 7. svibnja 2016. u poslije podnevnim satima. U ovaj dan biskup je imao krizmu u Stocu u 11,00 sati, a u Kruševu u 16,00 sati.
Osvanulo je lijepo vrijeme i tako je potrajalo se do Mise i krizme. Za vrijeme Mise i krizme okrenula je kiša i padala dugo u noć.
Procesija: u pripremi krizmanika ako bude lijepo vrijeme, dogovoreno je da se svećenici i biskup pripreme za Misu i krizmu u župnoj dvorani, krizmanici poredaju ispred dvorane, ministranti pripreme u dvorani „Družijanki“. Sve je bilo u 16,00 sati spremno i pripremljeno. Odzvonilo je 16,00 sati. Bio je to znak da se s procesijom krene. Tišina, mir, sabranost, procesionalni iskorak je krenuo prema oltaru, narod u crkvi okrenut prema procesiji, pjevači na koru pjevaju pjesmu posvećenu BD Mariji,… svečano i lijepo.
Pozdravi: Običaj je da na početku krizme pozdrave izraze krizmanici i župnik. Za ovogodišnji krizmanički pozdrav odlučili smo se za Stipu Gabrića, Stanislava Pucu i Anu Bevanda. Slijedio je uvodni dio pozdrava Stanislava Puce: „Oče Biskupe! Česta praksa na krizmama je da Vas jedan krizmanik ili krizmanica sastavljenim pozdravnim govorom u ime sviju krizmanika pozdravi. Mi smo se ove godine odlučili da Vam jedan krizmanik u ime sviju nas iskaže pozdrav pjesmom Sretna sigurnost. Dok Stipe bude pjevao, svi ćemo moliti, molite i Vi oče Biskupe molite za nas da nam Isus bude sigurnost i budućnost. Buket cvijeća predat će Vam Ana Bevanda,…“ Iza otpjevane pjesme koju je Stipi na orguljicama pratila Kristina Šetka, i iza uručivanja Biskupu buketa cvijeća…. Slijedio je župnikov pozdrav… Župnik je u pozdravu Biskupa pozdravio kao domaćina sviju župa u biskupiji, zaželio biskupu dobrodošlicu a krizmanicima – sretnu sigurnost… Iz župnikova govora: „… Naša biskupije ima 67 župa. Vi ste danas u jednoj od njih. Biskup je domaćin u cijeloj biskupiji, u svim župama, on je župnik, a imenovani župnik obavlja tek službu u ime „domaćinovo“… Pozdravljam vas u župi Kruševo u kojoj sam skupa s Anommarijom Čule pripremio 23 krizmanika za krizmu.
Nalazite se u Kruševu, jugozapadno od Mostara, u jedinoj župi mostarske općine u kojoj žive samo katolici i Hrvati. Smješteni smo u pet sela, i ima nas 1300…. vraćam se u povijesti do 1672. i do popisa biskupa Marijana Lišnjića kada u Kruševu ne bi ni jednog katolika ni jednog stanovnika. Kruševo je te godine bilo prazno, narod rastjeran „kud koji mili moji“. Ostale su nam samo zidine kuća iz tih vremena. U popisu biskupa Lišnjića u cijeloj biskupiji bilo je samo sedam župa. U župi Brotnjo biskup spominje tek pet sela Hamzići, Buhovo, Zvirovići, Tepčići i Dobro Selo. Spominje Jasenicu, što bi se moglo odnositi na Jasenicu visoravan kod Čapljine gdje su se sklonili žitelji Brotnja, a zaštita im bijaše mletačka vojska koja se nalazila u Gabeli. Spominje i Blato, što bi se moglo odnositi na sela župe Blata (Ljuti Dolac), ali ne spominje ni jedno selo Kruševa.
U vremenima prisilnog odvajanja (1735.) naših prostora od Hrvatskog primorja i biskupije u Makarskoj i prisilnog pripajanja tek osnovanom Apostolskom vikarijatu u Bosni, biskup Mate Delivić zapisa da je u Hercegovini (okvirni prostor današnje Mostarsko – duvanjske biskupije bilo 6. župa s 10.000 vjernika), Bilo je to vrijeme nakon nesretnih mirovnih sporazuma u Srijemskim Karlovcima (1699.) i Požarevcu (1718). kada ovaj kraj osta „zakovan“ u osmanlijskoj „ogradi“. Od 1735. pomalo se broj vjernika brojio, župe se umnažale, tako da se u trenutku osnivanja (1846.) Apostolskog vikarijata u Hercegovini (Mostar) našlo jedanaest župa, tri samostalne kapelanije s 37 789 vjernika. Nitko ove vjernike nije uvozio od nekuda, nego u sto godina, od onih Delivićevih 10.000 rađanjem su se brojili. Nastavljen je rast sve do osnivanja 1881. Mostarsko – duvanjske biskupije koja je u trenutku osnivanja imala 27. župa. Danas ih imamo 67. Sa 10.000 katolika koliko ih zapisa prvi biskupi Apostolski upravitelj u Bosni Mate Delivić 1735. danas nas ima 210.000 U Kruševu imamo 1300 vjernika. Najviše nas je bilo 1958. Zapisa don Ante Romić tadašnji kruševski župnik bilo nas je 1890…. Na žalost katolicima i Hrvatima na na ovim prostorima u povijesti rijetki su bili prijatelji… Isus Krist nam bijaše trajni prijatelj i trajna sigurnost. Neka Isus Krist i danas svima nama bude sigurnost na koju ćemo se osloniti te u radosti doživljavati ljepotu kršćanskog života.
Dobro došli biskupe u radosnu župnu zajednicu, zajednicu kojoj je Krist sigurnost…“
Misno slavlje: Započelo je Misno slavlje s biskupovim uvodnim pozdravom… milovuzčno pjevanje župnih zborova Horeba i Fontesa, uvijek ugodni ton tamburaša i orgulja… Svečano i lijepo…
Biskup je započeo propovijed riječima: „Znate o čemu ću vam danas propovijedati, zastao i nastavio: O Leopoldu, Bogdanu Mandiću. Nalazimo se u „njegovu“ mjesecu i red je da progovorim o njemu… uvijek je ugodno slušati životopise pojedinih osoba, posebno onih koji privlače, još k tomu kad netko zna i umije prenijeti nečiji životopis kao u nekom filmu… Biskup je govorio o „Mandiću“ kao da je znao da u Kruševu imamo cijeli rod „Mandića“… e kad bi svi bili odani Bogu, narodu i svojemu zvanju kao što bijaše Leopold Bogdan Mandić…
Poslije propovijedi slijedila je krizma. Jedan po jedan krizmanik s kumovima prilazio je pred biskupa slušali biskupa dok je govorio jednom pa drugom „primi pečat dara Duha Svetoga…“…
Misno slavlje slijedilo je uobičajenim slijedom sve do kraja. Prije blagoslova župnik se zahvalio svima na prisutnosti, krizmanicima na dobroj pripremi, pjevačima i sviračima na ugodnom pjevanju…
Prošlo je još jedno krizmeno slavlje u župnoj zajednici Kruševa. Dao dobri Bog da naši krizmanici odrastu u znaku sedam darova Duha Svetoga, da ni jedan od njih ne primi ni jedan dar „zloga duha“ koje nazivamo „sedam glavnih grijeha“, nego da budu uvijek i čvrsto na putu Krista – sigurnosti.
Fotografiranje: Za vrijeme krizmanog Misnog slavlja fotografiranje je organizirao Tomica Lončar.
Popis krizmanika – 2016.
Krizmanici poredani po abecedi s osobnim podacima.
- Ana Bevanda sa Sretnica, kćer Miroslavova i Drage r. Gadže, rođena 2000.
- Andrea Čule iz Čula, kćer Miroslavova i Aleksandre r. Vidačak, rođena 2002.
- Antonela Čule iz Čula, kćer Tomislavova i Ružice r. Čule, rođena 2000.
- Daria Čule iz Čula, kćer Zdravkova i Ivice r. Milićević, rođena 2001.
- Matea Čule iz Čula, kćer Davorova i Mirjane r. Marušić, rođena 2001.
- Ružica Čule iz Čula, kćer Željkova i Kristine r. Nikolić, rođena 2000.
- Ivana Ćorić sa Selišta, kćer Markova i Mare r. Brekalo, rođena 2001.
- Ljiljana Ćorić sa Selišta, kćer Brankova i Dijane r. Tole, rođena 2000.
- Veronika Ćorić sa Selišta, kćer Nikolina i Željane r. Dobrinić, rođena 2002.
- Kristina Ereš sa Sretnica, kćer Nikolina i Snježane r. Lovrić, rođena 2002.
- Stipe Gabrić Sa Selišta, sin Antoniov i Marije r. Ćorić, rođen 2001.
- Andrea Kordić sa Sretnica, kćer Ivina i Ružice r. Pehar, rođena 2000.
- Mile Marijanović s Krivodola, sin Zdravkov i Blaženke r. Begić, rođen 2001.
- Petar Martinović iz Podogrja, sin Franjin i Daliborke r. Klarić, rođen 2001.
- Nikolina Milorad s Krivodola, kćer Antina i Željke r. Begić, rođena 2001.
- Stanislav Puce sa Selišta, sin Vladimirov i Daliborke r. Raspudić, rođen 2000.
- Josip Pušić s Krivodola, sin Božin i Marijane r. Zeljko, rođen 2000.
- Leonarda Pušić s Krivodola, kćer Daliborova i Slađane r. Džeba, rođena 2002.
- Vidan Rozić sa Sretnica, sin Stjepanov i Anđelke r. Bevanda, rođen 2000.
- Klaudija Tomić s Krivodola, kćer Romeova i Ankice r. Bradarić, rođena 2000.
- Ivan Vidačak s Krivodola, sin Vjekoslavov i Sidonije r. Vučić, rođen 2001.
- Karlo Vidačak iz Podgorja, sin Goranov i Jelice r. Brkić, rođen 2000.
- Barbara Zovko sa Sretnica, kćer Vilimova i Antonije r. Bilić, rođena 2000.