Čudna li svijeta, o obljetnici smrti Ante Pavelića, netko je naručio Misu u bazilici Srca Isusova u Zagrebu u Palmotićevoj. Podigla se skupina nezadovoljnika i protestirali na ulazu u baziliku. U čemu je problem slaviti Misu za pokojnog Antu Pavelića kao i za svakog drugog pokojnika?

Ali, nije stalo na tome, odmah je „slobodni novinar“, tako se nazvao, naručio Misu za Josipa Broza i to u crkvi sv. Marka u Zagrebu (Bljesak.info – Misa za Josipa Broza)… Ispred crkve nije bilo prosvjednika. Došli vjernici na Misu u uobičajenom broju kao i u sve druge dane. Misna nakana za Josipa Broza „nije naišla na zamjetan…  odgovor, osim velikog broja novinara i snimatelja kojima je događaj najavljen“. Pojavio se „slobodni novinar“, naručitelj Mise. U čudu kako na Misu nije nitko došao zbog nakane za Josipa Broza „opravda“ se riječima „kako bi bio najsretniji da nitko nije došao na… Misu, što bi, po njemu, značilo da hrvatsko društvo odrasta“. Pa ponovo u čudu kako se nitko nije odazvao reče da je ta Misa naručena kao „eksperiment“ Misa. Čudna li čuda, „eksperiment“ Misa i čudna li čuda: Bilo bi mu draže da u crkvi nije bilo nikoga, jer bi po njegovu mišljenju i stavu njemu to bio znak da „društvo odrasta“… „Slobodni novinar“ zaključuje riječima: „ovaj eksperiment mogao bi pomoći društvu da ‘ostavi neke stvari iza sebe’ “.

Nadalje, čudna li čuda u tome svijetu. Neymar dao napisati na poveznicu na čelo „100 po sto Jesus“ (G.An. / Bitno.net). I evo ti čuda, ovi iz FIFE, izbrisali natpis „100 po sto Jesus“. Čudna li čuda! Što im smeta natpis na glavi, na poveznici. Ako ne smeta Neymaru, zašto smeta njima. Još više taj ga natpis i traka na glavi prisjećaju na djetinjstvo. Pisac redaka ovog izvješća o Neymaru dao je svoje objašenjenje FIFU činu: Vjerojatno je to učinjeno „procjene kako bi pozivanje na vjeru u Isusa nekoga moglo ‘uvrijediti’“. Sam pisac je dodao zaključak: „Doista žalostan potez“.

Pišući o „čudnom svijetu“ misleći na čovjeka, narod,… prisjetih se profesora Grge, profesora hrvatskog jezika iz gimnazijskih dana. Dok smo obrađivali temu „Derviš i smrt“ profesor je naglasio: „Nitko se ne treba bojati, dobrog, pobožnog vjernika, pa bio on katolik, musliman ili pripadnik druge vjere. Onoga koji velom vjere prikriva svoju nevjeru, koji ne vjeruje u Boga, nego vičući za Boga pokušava ostvarivati svoje provode i prohtjeve….. toga i takvih i sličnih uvijek se treba pribojavajte“.