U prvu nedjelju Došašća za prvo misno čitanje imali smo knjigu proroka Izaije (Iz 2,15). U knjizi se govori o Izaijinu vremenu, o Jeruzalemu – gradu s dva uporišta: duhovnom i svjetovnom, hramskom i kraljevskom.
Zlo je u Izaijinu vremenu vladalo Jeruzalemom i cijelim Izraelom. Uza sve muke i nedaće prorok gleda naprijed, kroz mrak zla vidi dobro, nada se dobru, poziva narod na dobro. Poziva narod da čuje „Riječ Gospodnju” koja dolazi iz Hrama, da se s „Riječju Gospodnjom“ približi Sionu (kraljevskom gradu), odakle će čuti „Riječ Zakona“.
Kad se kaže Jeruzalem, misli se danas na jedan grad. Grad se u Izaijino vrijeme sastajao od dvije tvrđave: hramske i sionske, a pored njih je tako, teče i danas potok Cetron.
U povijesti Izraela, često je, ako ne i uvijek, između stanovnika jedne i druge tvrđave vladala velika napetost i netrpeljivost. Prorok Izaija vidi spas naroda u sjedinjenju poruke koje dolaze s ova dva brežuljka, s ove dvije tvrđave. Zbog dobra naroda, prorok Izaija želi da se ujedine „Riječ Gospodnja“ koja dolazi iz Hrama i „Riječ Zakona“ koja dolazi sa Siona – od kralja. Tek kada se ujedine te dvije „Riječi“ u zajedničkom djelovanju narod će živjeti u miru i blagostanju.
Čitajući proroka Izaiju, razmišljajući o njegovoj poruci, svoje razmišljanje sam proširio s Jeruzalema na Zagreb, od Izraelaca na Hrvate i Crkvu Katoličku među Hrvatima.
Razmišljanje je išlo poveznicama i znakovima jednakosti između pojmova: Jeruzalem – Zagreb ili Izrael – Hrvati.
Ono što je kod Izraelaca Jeruzalem to je kod Hrvata Zagreb. Kao što je grad Jeruzalem grad s dvije tvrđave, koje „dijeli“ potok Cedron, tako je i kod nas Hrvata grad Zagreb. To je vizualno i urbano danas jedan grad ali znamo da je Zagreb zasnovan na dvije tvrđave, jedna tvrđava je bila Gradec ili Grič i tu je stolovao Ban i tu se nalaze Banski dvori, tu je danas i Sabornica, tu je „Riječ Zakona“, odmah pored Gradeca nalazi se druga tvrđava i druga utvrda Kaptol, tu je katedrala – Hram, tu je „Riječ Gospodnja“. Kao što je u Jeruzalemu između Siona i hramske tvrđave potok Cedron, tako je i između Gradeca i Kaptola potok – Medvešćak. Kao što je bila česta svađa između hramskog poglavarstva i vladina (kraljevskog) poglavarstva, tako je bilo i kod Hrvata, stalna svađa između Gradeca i Kaptola. Most preko potoka Medvešćaka naziva se „krvavi most“. Mnogi su u povijesti htjeli premostiti te razlike između Kapola i Gradeca. Mnogi su u Jeruzalemu htjeli premostiti razlike između Siona i Hrama. Sam prorok Izaija u pročitanom isječku želi premostiti razlike i povezati stanovništvo Jeruzalema u jedinstveno i jedincato djelovanje, tako su mnogi u povijesti hrvatskog Zagreba mirili Gradec i Kaptol. U prošlosti su otišli korak dalje pa su povezali dvije zagrebačke „kule“ na taj način što su izgradili Tkalčićevu ulicu a Medvešćak presvodili. Danas se Medvšćak ne vidi, nalazi se ispod Tkalčićeve ulice, a nekadašnji „Krvavi most“ više se ne vidi, nalazi se u blizini spomenika Marije Jurić – Zagorke, odnosno na spajanju Radićeve ulice s Tkalčićevom.
Dok sam Izaiju čitao, misao mi je išla prema nama danas uspoređujući Jeruzalem i Zagreb, Hrvate i Izraelce,
- razmišljao sam o našem vremenu,
- o svađama među Hrvatima,
- o referendumu za obitelj, koji je bio tih dana
- o mostovima koje je netko gradio da bi bili mostovi, a netko ih pretvorio u „krvave“
- o napetostima koje dolaze s izvorišta s kojih bi trebala dopirati jasna riječ: „Riječ Božja“ i „Riječ Zakona“, a ne dopire nego je zamućena i zamagljena.
Ne znam kako se tko zvao bilo na Gradecu bilo na Kaptolu, bilo gdje svima nam je poruka ista: Graditi čovjeka bez Boga nije dobro. Kaže prorok Izaija: “Hajde, uziđimo na Goru Gospodnju,… iz Siona će Zakon izaći, iz Jeruzalema riječ Gospodnja.”
Nadiđimo sve prizemljenosti, neka među nama Riječ Božja i Riječ Zakona budu jedna odgojiteljska snaga. Sveti Augusti bi rekao: „Neka tvoja domovina bude za tebe značajnija nego tvoji roditelji. Nemoj ih slušati, ako ti naređuju nešto protiv domovine, a nemoj ni domovinu slušati, ako ti naređuje nešto protiv Boga“.
S produženom tematikom razmišljanja, za usporedbu, stavio sam nekoliko fotografija Jeruzalema i Zagreba.