S prvom nedjeljom došašća započinjemo Novu liturgijsku godinu. Liturgijska ili Crkvena godina označena je životom i djelom Isusa Krista. U ritam Kristova života ugrađujemo se i mi živeći skupa s Kristom i po Kristu. Početak liturgijske godine označen je iščekivanjem a završetak krunjenjem. Krunjenje ponajprije samog Krista, a po tome i „krunjenje“ nas samih u svemu onom dobrom što smo u liturgijskoj godini učinili.

Crkvena godina ima tri dijela: božićni, vazmeni i nedjelje kroz godinu. Božićnom vremenu prethodi kao priprava vrijeme došašća, a vazmenom vrijeme korizme. Vrijeme došašća kao i vrijeme korizme ispunjeni su pripravljanjem za Božić i Uskrs.

Nedjeljama i danima kroz liturgijsku godinu razmišljamo o otajstvima iz Kristova života i nastojimo sebe odgajati u svjetlu Kristove nauke.

Vrijeme došašća se u Crkvi ustalilo slaviti od sredine VI stoljeća. Liturgijski naglasak u došašću je u iščekivanju Kristova rođenja, priprava za Božić. Samim time može se govoriti da su četiri nedjelje došašća preslika duge povijesti vjernika Starog zavjeta koji iščekuje dolazak Mesije, Pomazanika, Krista. Rođenjem Kristovim započinje novo vrijeme, novi vjernički život, život s Kristom.

Boja misnog ruha u vremenu došašća je ljubičasta, dakle pokornička. Hoće se reći da i vanjsko vjerničko pokazivanje treba biti u znaku posta i pokore. Ali, opet ne toliko naglašenog posta, i pokore koliko su pokora i post naglašeni u korizmi i korizmenom vrijeme. Treba imati u vidu da svako iščekivanja sa sobom nosi ozbiljnost i odgovornost, tako i vrijeme došašća.