{"id":9970,"date":"2014-10-11T12:45:39","date_gmt":"2014-10-11T10:45:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zupa-krusevo.org\/?p=9970"},"modified":"2014-10-11T12:45:39","modified_gmt":"2014-10-11T10:45:39","slug":"papa-pavao-vi-blazeni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/?p=9970","title":{"rendered":"Papa Pavao VI – bla\u017eeni"},"content":{"rendered":"

\"Pavao<\/a>U nedjelju, 19.10.2014. papa Franjo proglasit \u0107e papu Pavla VI bla\u017eenim. Zavr\u0161etak ovoga \u010dlanka je \u201eradujemo se progla\u0161enju\u201c! I mi se radujemo progla\u0161enju bla\u017eenim. Trojica papa na\u0161ih dana su posljednjih godina progla\u0161eni bla\u017eenim i svetim: Ivan Pavao II, Ivan XXIII i evo sada Pavao Vi. Radosni smo da smo na \u010delu Crkve u na\u0161e doba imali tako velike osobe. Radujemo se njihovu progla\u0161enju bla\u017eenih i svetih. Neka nam\u00a0 budu zagovornici u nebu a ovdje na zemlji putokaz kako bi i mi \u010dinili velika djela<\/p>\n

A sada prenose\u0107i tekst onako kako ga je objavio \u201eBook\u201c, broj 58 na stranici 28 \u2013 33 i na\u0161im \u010ditateljima pribli\u017eavamo lik i djelo Giovannia Battista Montinia \u2013 Pape Pavla VI.<\/p>\n

Ro\u0111enje<\/strong><\/p>\n

Giovanni Battista Enrico Antonio Maria Montini rodio se 26. rujna 1897. u Concesiu, malome mjestu u talijanskoj Lombardiji izme\u0111u je\u00adzera Lago di Garda i Milana kao drugo di\u00adjete oca Giorgia, i majke Giuditte Alghisi. Imao je dvojicu bra\u0107e, Lodovica i Francesca. Bio je vr\u0161njak na\u0161ih bla\u017eenika, kard. Stepinca (r. 1898.) i Ivana Merza (r. 1896.).<\/p>\n

Srame\u017eljiv i povu\u010den<\/strong><\/p>\n

Kao dijete bio je srame\u017eljiv i krhka zdravlja \u0161to ga je pratilo tijekom cijeloga \u017eivota, no unato\u010d tome Gospodin je kroz njega u\u010dinio iznimno mnogo va\u017enih stvari za Crkvu. Nakon redovnog \u0161kolovanja, i sjemeni\u0161ta, Giovanni je 1920. godine zare\u0111en za sve\u00ad\u0107enika. Imao je samo 22 godine.<\/p>\n

Za Drugog svjetskoga rata zauzimao se za oslo\u00adba\u0111anje i pomo\u0107 zato\u010denicima, a na kraju rata organizirao je pomo\u0107 za politi\u010dke izbjeglice. Godine 1954. papa Pio XII. imenovao ga je milanskim nadbiskupom(Polo\u017eaj milanskog nadbiskupa oduvijek je veoma cijenjen; tada je nadbiskupija imala 2.500 sve\u0107enika , 1.000 crkava, i tri i pol milijuna stanovnika, Ona se i danas smatra najve\u0107om nadbiskupijom nas vijetu), a 1958., Ivan XXIII., kardinalom. Za papu, kao 262. Pe\u00adtrov nasljednik, Montini je izabran 21. lipnja 1963. godine. Uzeo je ime Pavao po uzoru na apostola Pavla.<\/p>\n

Dne 6. kolovoza 1978., na\u00adkon 15 godina plodnoga pontifikata Papa je pre\u00adminuo u papinskom ljet\u00adnikovcu u Castel Gandolfu od posljedica sr\u010danog uda\u00adra. Slu\u017eba mu je bila obilje\u017eena \u010detirima ciljevima, koja je postavio na sa\u00admome po\u010detku: nastavak Koncila; razgovori o sjedi\u00adnjenju s Isto\u010dnom Crkvom; otvoreniji pristup kr\u0161\u0107an\u00adskim crkvama na Zapadu; otvaranje Crkve prema modernom svijetu.<\/p>\n

Posljednje su mu rije\u010di bile: ‘Mogu smire\u00adno oti\u0107i. Dobar sam boj bio, utrku zavr\u0161io, vjeru sa\u010duvao”<\/p>\n

Papa i Marija Majka Crkve<\/strong><\/p>\n

Papa je s velikom ljubavlju \u0161tovao Bla\u017eenu Djevicu Mariju. Na misi kojom je zaklju\u010dio Tre\u0107u sjednicu Drugoga vatikanskog sabora, 21. studenoga 1963. sve\u010dano je za Bla\u017eenu Djevicu Mariju progla\u0161en naziv Bogorodica. Tada je Papa rekao da je presveta Marija Majka Crkve, tj. svega kr\u0161\u0107anskoga naroda, i vjernika i pasti\u00adra, koji je nazivaju ljubljenom majkom. Osobito je volio moliti svetu krunicu, za koju je jednom prilikom rekao: \u201eKrunica je sa\u017eetak cijelog Evan\u0111elja\u201c.<\/p>\n

Papine poruke<\/strong><\/p>\n

Me\u0111u Papinim enciklikama isti\u010de se en\u00adciklika Ljudski \u017eivot (Humanae Vitae; 1968.) – o regulaciji za\u010de\u0107a, u kojoj pro\u00adgovara o dostojanstvu ljudskog \u017eivota, poglavito o njegovu za\u010de\u0107u i o nedopu\u00adstivosti kontracepcijskih tehnika – te Na\u00adpredak naroda (Populorum Progressio; 1967.) u kojoj iznosi viziju pravednijeg svijeta, i di\u017ee glas za Tre\u0107i svijet apelira\u00adju\u0107i na bogate za solidarnost.<\/p>\n

Godine 1974. objavljena je njegova enci\u00adklika Marialis cultus o ispravnom \u0161tova\u00adnju Bla\u017eene Djevice Marije: \u201e…kona\u010dni cilj \u0161tovanja koje se iskazuje Djevici (je) pro- slavljivanje Boga i postizavanje da kr\u0161\u0107ani \u017eive \u017eivotom koji \u0107e u svemu biti u skladu s voljom Bo\u017ejom\u201c (MC, br. 39).<\/p>\n

Znakovito je njegovo pismo Osamdeseta obljetnica (Octog\u00e9sima Adveniens; 1971.) u povodu obljetnice enciklike Rerum Novarum. (Upu\u0107eno je Mauriceu Royu, predsjedniku Vije\u0107a za laike i predsj. Papinske komisije za pravdu i mir. U Pismu se osvr\u0107e na novonastale dru\u0161tvene probleme koji su gotovo svi povezani s naglim procesom industrijalizacije i urbanizacije. U tom novom ambijentu kr\u0161\u0107ani moraju preispitati svoj rad, na\u0107i svoje polje odgovornosti i djelokrug djelovanja. Posebno treba obratiti pa\u00ad\u017enju na probleme i potrebe omladine, \u017eena i radnika, tj. na pro\u00adbleme onih koji redovito snose glavninu tereta u naglim dru\u0161tveno-ekonomskim promjenama. Isto se tako svra\u0107a pozornost sviju na probleme emigracije, raznih vrsti diskriminacija, neza\u00adposlenosti, otvaranje rentabilnih radnih mjesta, kao i na \u0161to ve\u0107u objektivnost u prikazivanju stvarnih problema dru\u0161tva, usp. Lju\u00addevit Pla\u010dko, Apostolsko pismo Octog\u00e9sima Advenisens). Isticanjem svoje socijalne poruke Crkve pridonio je povratku vjeri velikoga broja radnika pa je nazvan \u201enad\u00adbiskupom radnika\u201c.<\/p>\n

Apostolsko pismo Investigabiles Divitias Christi (Nedoku\u010divo Kristovo bogatstvo; 1965.) napisao o spomenu dvjestogodi\u0161njice liturgijskog blagdana u \u010dast Presve\u00adtog Srca Isusova. U njemu podsje\u0107a kako pobo\u017enost Srcu Isusovu ima \u010dvrst temelj u Svetome pismu te ka\u017ee da je uvjeren \u201ekako \u0107e te pobo\u017enosti uvelike pridonije\u00adti, da do u dubine istra\u017eujemo i shva\u0107a\u00admo bogatstvo bo\u017eanske ljubavi.\u201c Sam je za papu izabran na blagdan Srca Isusova 1963. godine.<\/p>\n

U svome posljednjem proglasu, apostol\u00adskom nagovoru Navije\u0161tanje evan\u0111elja (Evangelii nuntiandi), razmotrio je temelj\u00adna pitanja vjere, napose pojmove slobode i spasenja.<\/p>\n

Drugi vatikanski koncil<\/strong><\/p>\n

Govoriti o Pavlu VI., a ne govoriti o Drugo\u00adme vatikanskom koncilu, naravno, nema smisla jer je njegov pontifikat neodvojiv od toga va\u017enog doga\u0111aja. Odmah je u svo\u00adme prvom obra\u0107anju javnosti preko radija dan nakon izbora, Papa kazao: \u201eGlavna za\u00adda\u0107a na\u0161eg pontifikata bit \u0107e nastavljanje Drugog vatikanskog sabora\u201c.<\/p>\n

Preuzev\u0161i vo\u0111enje Koncila, uobli\u010dio je i usustavio viziju svoga prethodnika Ivana XXIII. – o tome da Crkvu \u201etreba provjetri- ti\u201c, zbog \u010dega je Koncil i otvorio – na 11 stranica pisanih rukom. Time je budu\u0107\u00adnost Koncila bila zajam\u010dena.<\/p>\n

Koncil je zaklju\u010den na blagdan Bezgre\u0161\u00adnog Za\u010de\u0107a Bla\u017eene Djevice Marije 1965. godine a najzna\u010dajnija izmjena za vjernike koju je donio ticala se obreda: sveta misa se otada vi\u0161e ne slu\u017ei na latinskom, nego na narodnom jeziku i sve\u0107enik je okrenut prema, a ne od naroda.<\/p>\n

Dan prije zavr\u0161etka Koncila Pavao VI. i ca\u00adrigradski patrijarh Atenagora ukinuli su me\u0111usobna izop\u0107enja, koji je na snazi bio od 1054., tj. od crkvenog raskola i podjele na Katoli\u010dku i Pravoslavnu crkve….<\/p>\n

\u201ePapa hodo\u010dasnik\u201c<\/strong><\/p>\n

Pavao VI. bio je prvi papa koji je toliko putovao po drugim kontinentima, prvi koji je za svog pontifikata putovao zra\u00adkoplovom te prvi papa koji je nakon 150 godina napustio Italiju; bilo je to odmah po izboru za papu, godine 1964. – a po\u00ad\u0161ao je na hodo\u010da\u0161\u0107e u Svetu zemlju.<\/p>\n

Uslijedila su njegova pastoralna puto\u00advanja u Indiju, SAD, Afriku, jugoisto\u010dnu Aziju… Sna\u017eno se zauzeo za uspostavu odnosa izme\u0111u Svete Stolice i komuni\u00adsti\u010dkih zemalja, podr\u017eavao ekumensku inicijativu, susreo se s najvi\u0161im pred\u00adstavnicima drugih crkava, a 1969. i pismeno se obratio Svjetskomu vije\u0107u crkava.<\/p>\n

Upravo je on, prilikom posvete obnov\u00adljenog samostana u Monte Cassinu proglasio sv. Benedikta glavnim nebeskim za\u0161titnikom cijele Europe.<\/p>\n

Zbog svojih putovanja i nastojanja nazvan je \u201eapostol hodo\u010dasnik”.<\/p>\n

Pavao VI. i Karizmatska obnova<\/strong><\/p>\n

Papa je Karizmatsku obnovu smatrao prilikom koju je Duh Sveti dao Crkvi i \u010ditavom svijetu, kako je rekao prilikom audijencije 1973. go\u00addine na kojoj je primio predstavnike Obnove. Dvije godine kasnije, na drugome Me\u0111una\u00adrodnom karizmatskom kongresu u Rimu, ulaze\u0107i u baziliku svetog Petra – gdje su su\u00addionici s Papom slavili Euharistiju – Papa je uhvatio za ruku kardinala Suenensa i vi\u00adsoko ju podigao u zrak kao znak pozdrava i odobravanja onoga \u0161to se ondje doga\u0111alo. Tom prilikom ohrabrio je Obnovu: \u201eCrkvi i svijetu potrebno je vi\u0161e nego ikada da se u povijesti nastavi \u010dudo Duhova; mo\u017ee li ova ‘duhovna Obnova’ biti i\u0161ta drugo nego blagoslov za Crkvu i svijet\u201c te je naglasio da ispravno uklju\u010divanje u Obnovu poti\u010de obra\u0107enje uskrsnulom Gospodinu; osobno iskustvo prisnosti i mo\u0107i Duha Svetoga, prisnost s trojedinim Bogom, obnovljenu \u017eelju za Svetim pismom, sakramentima i molitvom, dublje razumijevanje misterija vjere te produbljenu ljubav prema zajed\u00adni\u0161tvu s drugima i slu\u017eenju drugima.<\/p>\n

Iste te godine Papa je imenovao kardinala Suenensa biskupskim savjetnikom Obnove na me\u0111unarodnoj razini. Kardinal je \u010desto nagla\u0161avao o Obnovi da je rije\u010d o: \u201estruja\u00adnju milosti Duha Svetoga koje je dostupno<\/p>\n

Papa je Karizmatsku obnovu smatrao prilikom koju je Duh Sveti dao Crkvi i \u010ditavom svijetu, kako je rekao prilikom audijencije 1973. godine na kojoj je primio pre\u00addstavnike Obnove svakom kr\u0161\u0107aninu, bilo sve\u0107eniku ili laiku, i koje iznutra obnavlja cijelu Crkvu”.<\/p>\n

\u010cudo<\/strong><\/p>\n

Papa Franjo je slu\u017ebeni datum beatifikacije Pavla VI. objavio nakon \u0161to je Kongregacija za progla\u0161enje svetaca, jednoglasno, potvr\u00addila \u010dudesno ozdravljenje nero\u0111enog djete\u00adta po Papinu zagovoru.<\/p>\n

Godine 2001. u SAD-u nero\u0111eno je dijete \u010dudesno ozdravilo nakon \u0161to je majka trud\u00adno\u0107u prepustila zagovoru Pavla VI. Tako je u\u010dinila nakon \u0161to su lije\u010dnici utvrdili da njezino dijete ima niz ozbiljnih zdravstvenih problema koji \u0107e uzrokovati ozbiljna o\u0161te\u0107enja mozga i zato joj savjetovali da pobaci. Dijete se rodilo bez zdravstvenih problema i danas je zdrava osoba. \u010cudo su priznali kardinali i biskupi na \u010delu Kongregacije za progla\u0161enje svetima, \u010dija je lije\u010dni\u010dka ko\u00admisija utvrdila da je izlje\u010denje medicinski neobja\u0161njivo, a teolo\u0161ki se tim slo\u017eio da se izlje\u010denje dogodilo po zagovoru Pape.<\/p>\n

Radujemo se progla\u0161enju!<\/strong><\/p>\n

Proces za Papinu beatifikaciju pokrenut je za vrijeme pape Ivana Pavla II. a za vrije\u00adme Benedikta XVI., dobio je i naslov \u010dasni (venerabilis). Bla\u017eenim \u0107e ga proglasiti papa Franjo 19. listopada.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Proces za Papinu beatifikaciju pokrenut je za vrijeme pape Ivana Pavla II. a za vrije\u00adme Benedikta XVI., dobio je i naslov \u010dasni (venerabilis). Bla\u017eenim \u0107e ga proglasiti papa Franjo 19. listopada. Nastavi \u010ditati →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":9972,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[46],"tags":[],"class_list":["post-9970","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svetkovine"],"views":1720,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9970","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9970"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9970\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9972"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9970"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9970"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9970"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}