{"id":9525,"date":"2014-09-02T21:22:09","date_gmt":"2014-09-02T19:22:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zupa-krusevo.org\/?p=9525"},"modified":"2014-09-02T21:28:35","modified_gmt":"2014-09-02T19:28:35","slug":"josip-cule-diplomska-radnja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/?p=9525","title":{"rendered":"Josip \u010cule – diplomska radnja"},"content":{"rendered":"

\"Josip<\/a>Josip je diplomirao u Rimu na Papinskom sveu\u010dili\u0161tu Gregorijani 19. lipnja ove godine. Ovdje donosimo osvrt na Josipovu diplomsku radnju prema Crkvi na kamenu: broj 8-9 \/ kolovoz \u2013 rujan 2014. str. 13<\/p>\n

\u201ePoticaj za svoj diplomski rad na Teolo\u0161kom fakultetu Papinsko\u00adga sveu\u010dili\u0161ta Gregorijane u Rimu, pod vodstvom profesora Jana Da- \u010doka, student je Josip na\u0161ao u pra\u00advoj noveli milosti Bo\u017eje. U Uvodu radnje opisuje kako mu je slu\u010dajno dospjela u ruke knjiga dvojice ta\u00adlijanskih auktora “Ro\u0111eni smo, a ne \u0107emo nikada umrijeti. Povijest Chiare Corbella Petrillo” (Asiz, 2013.). Chiara je Rimljanka, ro\u0111ena 1984., udana 2008., s mu\u017eem Enricom rodila je k\u0107er koja je, deformirana, \u017eivjela pola sata i umrla; zatim je rodila sina Davida, koji je, deformiran, \u017eivio pola sata i preminuo. I kona\u010dno rodila je zdrava sina Francesca. Dokje njega nosila, li\u00adje\u010dnici su ustanovili da ona ima rak na jeziku. Umrla je od raka 2012. godine. To je bio povod studentu da se dade na prou\u010da\u00advanje moralnoga problema poba\u010daja, ne onoga spontanoga, za koji osobe nisu odgovorne, nego hotimi\u010dno namjernoga, za koji su osobe moralno odgovorne. Radnju je Josip opremio s preko 90 bilje\u017eaka, s bibliografijom od desetak crkvenih doku\u00admenata koji tretiraju tu problematiku, oko 35 raznih auktora i desetak posebnih elektronskih portala.<\/p>\n

Osim Uvoda, Josip u svojoj radnji donosi tri poglavlja, a u svakom po tri podnaslova:<\/p>\n

U prvom poglavlju prikazuje suvremeni mentalitet u ko\u00adjem \u010dovjek u dru\u0161tvu gubi smisao \u017eivota u odnosu na sebe, na druge, na Boga; buja “moralni pluralizam”. \u010covjek \u017eivi u sebi\u010dnoj i nihilisti\u010dkoj kulturi u kojoj “delikt postaje pravo, a moral postaje mno\u017eina po kojoj se vi\u0161e ne prepoznaje \u0161to je \u0161to dobro, a \u0161to zlo”. Od poba\u010daja, koji je bio zabranjen kao zlo, do\u0161lo se do poba\u010daja koji se predstavlja kao zakoni\u00adto pravo, kao ne\u0161to dobro. Nakon \u0161to je ozakonjen, poba\u010daj je posve li\u0161en ikakvih ograda, postao izraz osobne slobode, samoodre\u0111enja i progresa. Na kraju student na primjeru tali\u00adjanskoga ozakonjenja abortusa 1978. godine donosi podatke kako je tekao taj “progres” u prvih pet godina nakon ozako\u00adnjenja: broj je poba\u010daja rastao, a nakon 1982. opadao. Iz toga primjera Josip promatra cio mentalitet zapadne kulture kao proabortivan.<\/p>\n

U drugom poglavlju student obra\u0111uje fenomen ili “kultu\u00adru straha” pred budu\u0107no\u0161\u0107u koju \u010dovjek ne poznaje, koja izi\u00adskuje hrabrosti i vjere. Zato moderni \u010dovjek izabire put abor\u00adtusa kao “odgovoran izbor”. Terapeutski poba\u010daj promatra se kao za\u0161tita fizi\u010dkoga i psihi\u010dkoga zdravlja majke. Prou\u010dava argumente koji zastupaju abortus, i kakav u\u010dinak ostavlja ta\u00adkav \u010din na lije\u010dni\u010dku profesiju, na majku, na oca, na ro\u0111enu djecu i na cijelo dru\u0161tvo, sada\u0161nje i sutra\u0161nje.<\/p>\n

U tre\u0107em poglavlju kandidat predstavlja kulturu \u017eivota kao odgovor filopoba\u010dajnom mentalitetu. Crkva navje\u0161\u0107uje kulturu \u017eivota. Po\u0161tuju\u0107i \u017eivot kao neupitnu vrijednost, Cr\u00adkva promi\u010de \u017eivot kao evan\u0111eosku vrijednost nasuprot abor- tivnu mentalitetu dana\u0161njice. Ovo se vidi u svjedo\u010denju Kri\u00adstovih vjernika koji su u slu\u017ebi ne samo ovozemnoga nego i vje\u010dnoga \u017eivota\u201c.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Josip je diplomirao u Rimu na Papinskom sveu\u010dili\u0161tu Gregorijani 19. lipnja ove godine. Ovdje donosimo osvrt na Josipovu diplomsku radnju prema Crkvi na kamenu: broj 8-9 \/ kolovoz \u2013 rujan 2014. str. 13 Nastavi \u010ditati →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":9530,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[38],"tags":[],"class_list":["post-9525","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svecenici-iz-kruseva"],"views":1003,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9525","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9525"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9525\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9530"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9525"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9525"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9525"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}