{"id":54466,"date":"2019-01-12T17:45:31","date_gmt":"2019-01-12T16:45:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zupa-krusevo.org\/?p=54466"},"modified":"2019-03-16T10:03:21","modified_gmt":"2019-03-16T09:03:21","slug":"augustin-kazotic-blazeni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/?p=54466","title":{"rendered":"Bla\u017eeni Augustin Ka\u017eoti\u0107"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong><a href=\"http:\/\/www.zupa-krusevo.org\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/augustin-ka\u017eoti\u0107.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-54467\" src=\"http:\/\/www.zupa-krusevo.org\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/augustin-ka\u017eoti\u0107.jpg\" alt=\"\" width=\"163\" height=\"100\" \/><\/a>Lije\u010dnik du\u0161e i tijela:<\/strong> Trogir je 1702. godine slavio svog novog bla\u017eenika. Papa Klement XI. proglasio je biskupa Augustina Ka\u017eoti\u0107a bla\u017eenim. Nakon svetog Ivana Trogiranina, Trogir i Hrvatska dobili su prvog hrvatskog bla\u017eenika.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Augustin se rodio oko 1260. godine u Trogiru gdje je proveo svoje djetinjstvo. Odu\u0161evljen dominikanskom karizmom <em>Propovijedati i spa\u0161avati du\u0161e<\/em> pristupio je dominikancima. Poglavari su ga prepoznali kao nadarenog mladi\u0107a, \u017eeljnog znanja pa su ga poslali na \u0161kolovanje u Pariz, na \u010duveno sveu\u010dili\u0161te Sorbonne. Pariz je u to vrijeme bio intelektualna prijestolnica Europe na kojem je, prije Ka\u017eoti\u0107eva studiranja, predavao sv. Toma Akvinski, \u201enajsvetiji u\u010denjak i naju\u010deniji svetac.\u201c Nakon zavr\u0161etka studija, na kojem je stekao visoku teolo\u0161ku i filozofsku naobrazbu, Augustin se vratio u domovinu. Kao misionar propovijedao je po Hrvatskom primorju (Dalmaciji), Bosni i Italiji. Godine 1303. papa Benedikt XI. imenovao ga je zagreba\u010dkim biskupom, a papa Klement V. pozvao ga je na Op\u0107i crkveni koncil u Vienne u Francuskoj.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na Koncilu je imao zapa\u017eenu raspravu pod nazivom <em>O siroma\u0161tvu Krista i apostola<\/em>. Kao zagreba\u010dki biskup odr\u017eao je tri biskupijske sinode. Bio je reformator zagreba\u010dkog bogoslu\u017eja i uveo je originalni zagreba\u010dki obred. Svjestan da je znanje izvor svakog napretka, utemeljio je katedralnu \u0161kolu (lat. artium, tj. umije\u0107a), prvu visoku \u0161kolu u Hrvatskoj, ali ne samo za sve\u0107eni\u010dke kandidate, nego i za laike. Brinuo se za odgoj sve\u0107eni\u010dkog pomlatka, ali i duhovno dobro svoga puka.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Augustin je pripadao uskom krugu intelektualaca u Europi koji su posve\u0107ivali veliku va\u017enost prou\u010davanju prirodnih znanosti i medicine. Istaknutu brigu je posve\u0107ivao zdravstvu i higijeni. Tra\u017eio je od vjernika da sade ljekovito bilje i da po selima kopaju bunare. Za vrijeme velike su\u0161e u Zagrebu, na dana\u0161njem trgu bana Josipa Jela\u010di\u0107a, prema svjedo\u010danstvu povjesni\u010dara Adama Baltazara Kr\u010deli\u0107a, na zagovor Augustina pojavio se izvor na Mandu\u0161evcu koji do danas nije presu\u0161io. \u017divio je skromno, a sve \u0161to je imao dijelio je siromasima. Zbog toga je do\u017eivljavao \u010deste uvrede od grabe\u017eljivih zagreba\u010dkih plemi\u0107a. Zagreba\u010dkom biskupijom upravljao je do 1318. godine i postao jedan od njezinih najzna\u010dajnijih biskupa.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Godine 1318. godine Augustin je otputovao na papinski dvor u Avignon kako bi papu Ivana XXII. upoznao s te\u0161kim prilikama u svojoj biskupiji. Na\u017ealost, ostao je do 1322. godine. Kralj Karlo I. Robert krivo je protuma\u010dio njegovu zauzetost i zbog toga mu je uskratio povratak u domovinu. Dok je boravio u Avignonu, Augustin nije bio pasivan, nego je napisao dvije rasprave: O razli\u010ditim oblicima praznovjerja i o siroma\u0161tvu. Papa se koristio njegovom u\u010deno\u0161\u0107u jer su pitanja siroma\u0161tva i praznovjerja bili delikatni problemi za Crkvu na Zapadu krajem 13. i po\u010detkom 14. stolje\u0107a. Nakon \u0161to nije pomogla ni papina pismena intervencija kod kralja da bi se Augustin povratkio u Zagreb, postao je 1322. godine biskup u Luceri (Italija). Ta biskupija bila je tek oslobo\u0111ena od Saracena, moralno i materijalno opusto\u0161ena. Augustin ju je preporodio i stekao veliko po\u0161tovanje u narodu. Putovao je po cijeloj biskupiji, lije\u010dio bolesnike, zapo\u010deo obnovu katedrale, sagradio bolnicu i biskupijski dvor. U samo godinu dana u\u010dinio je toliko puno da ga je gradsko vije\u0107e nazvalo drugim ocem domovine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sv. Augustin, veliki pokornik i molitelj, za \u017eivotno geslo izabrao je misao crkvenog oca, sv. Augustina: \u201eOnaj znade dobro \u017eivjeti, koji znade dobro moliti\u201c. Samo molitva mogla mu je dati snagu za veli\u010danstvena djela. Iscrpljen radom i od posljedica ranjavanja saracenskih prista\u0161a, umro je 3. kolovoza 1323. godine u Luceri. Njegov grob danas se nalazi u katedrali u Luceri. Odmah nakon smrti po\u010deli su ga slaviti kao sveca. Grob mu je postao mjesto brojnih hodo\u010da\u0161\u0107a. Prvo nacionalno hodo\u010da\u0161\u0107e na njegov grob iz Hrvatske vodio je bl. Alojzije Stepinac 1939. godine. Njegov blagdan slavi se 3. kolovoza.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Primjer bl. Augustina nadahnjuje nas da \u010dovjek i u progonstvu treba ostati vjeran Bogu. Osim toga, branitelj siromaha i obespravljenih, promicatelj zdravstvene za\u0161tite, teolo\u0161ki pisac, vrstan govornik i znanstvenik pokazuje nam kolika je va\u017enost dobre knjige i u\u010denja. Kako je divno kad u svom \u017eivotu mo\u017eemo primijeniti i vjeru i znanje.<\/p>\n<p>Tekst priredio: Stipe Gabri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Lije\u010dnik du\u0161e i tijela: Trogir je 1702. godine slavio svog novog bla\u017eenika. Papa Klement XI. proglasio je biskupa Augustina Ka\u017eoti\u0107a bla\u017eenim. Nakon svetog Ivana Trogiranina, Trogir i Hrvatska dobili su prvog hrvatskog bla\u017eenika. Augustin se rodio oko 1260. godine u &hellip; <a href=\"https:\/\/zupa-krusevo.org\/?p=54466\">Nastavi \u010ditati <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":54467,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[86],"tags":[],"class_list":["post-54466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatski-sveci-blazenici"],"views":772,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54466"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54466\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54467"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zupa-krusevo.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}