Trganje ili berba grožđa: U Hercegovini se radije govori o trganju grožđa nego li o berbi. Zapravo nije se govorilo i ne govori se „trganje grožđa“ nego jednostavno „trganje“. Čim bi se reklo „trganje“ nije trebalo dodavati imenicu i označavati o čemu se radi i o kakvom trganju – grožđe se trga u rujnu i bilo je dovoljno reži „trgat ću“, „trgat ćemo“ i bilo bi dovoljno označeno o čemu se radi.
Ovih dana, negdje od Male Gospe po netko je ušao u vinograde i trgao. Većina se sprema danas – 12. rujna. Treba naglasiti da je riječ o Kruševu uz Mostarsko blato kojega sačinjava šest sela. U selima uz Polje trganje započinje tjedan čak i više dana prije nego li na Sretnicama koje se s vinogradima nalazi na većoj nadmorskoj visini. Trganje će na Sretnicama započeti oko 20. rujna.
O trganju, o sladeru grožđa na trsu, o kiselini u grožđu, o pripremi podruma počinje se govoriti početkom rujna. Komentari idu u pravcu kvalitete grožđa i kako je „godina ponila“.
Bavljenje poljoprivredom i stočarstvom: Od poljoprivrede i stočarstva kojom su se Kruševljani bavili do 1992., ostali su u velikom postotku vinogradi i bavljenje vinogradarstvom, lozom, vinom i rakijom. Sve druge aktivnosti kojima je bilo označeno zanimanje na selu, a bile su u znaku poljoprivrede i stočarstva umanjene su ili čak nestale.
U Kruševu se računa da je veće gospodarstvo koje ima od dvije i više tisuća loza – trsova.
Podrumarstvo: Nekoliko domaćinstava imaju veće vinske podrume – vinarije, a većina gospodarstva posjeduju podrume do tisuću litara i koja stotina litara rakije. Mnogi nastoje prodati grožđe za vrijeme trganja. Sve više gospodarstva izbjegavaju se baviti podrumarstvom. Radije prodaju grožđe u veće vinske podrume nego da „sasipaju“ grožđe u svoje podrume.
Neki od pojmova uz vinogradarstvo i podrumarstvo:
- trs – stabljika vinove loze
- trganje – berba grožđa
- sasipanje – utrgano grožđe ubacivati u badnje
- gnječenje – gazanje grožđa golim stopalima u badnjima i kacama
- mljevenje grožđa – ubacivanje grožđa u mlin i odvajanje mošta od dropa
- drop – ostatak od iscijeđena grožđa
- mošt – tekući dio grožđa prije nego se uvini
- uviniti – nakon vrenja mošta, mošt prelazi u vino i to bi se reklo „uviniti“
- slader – odnosi se na slatkost grožđa. Slader se označava „gradima“. Prihvatljiva slader grođža u vrijeme trganja je od 18 do 22 grada. A kada nije tolika, prihvaća se onakva slader kakva jest, a u tom slučaju mora se pojačavati na drugi način.