Običaj je kod katolika u jednom dijelu svijeta, tako i kod nas u Hercegovini da se na Božić na stolu i drugdje po kući postave posude s iznicalom pšenicom. Lijep je to običaj. Lijepo je i vidjeti. Iznicala pšenica u posudi, postavljena na obiteljskom stolu, u sredini zime daje osjećaj života, nade, budućnosti.

Posuda: Posude za zasijavanje pšenice mogu biti različitih oblika. Najčešće se uzima okrugla, počesto i duboki tanjur za juhu. Posuda ne treba biti preduboka, možda ne više od pet cm.

Dan zasijavanja pšenice: U mnogim domaćinstvima običaj je da se pšenica zasijava na svetkovinu sv. Lucije (13. prosinca). iako u nekim domaćinstvima pšenicu siju na blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije (8. prosinca). Kažu ako ne bi iznicala od Bezgrešnog začeća, hoće od sv. Lucije, valja ponoviti.

Način zasijavanja: Najčešće je u praksi najjednostavniji način, pšenica se stavi u posudu, sama bez zemlje, nalije se mlake vode, drži se jedno vrijeme (sat vremena, poneki ostave i duže) dok se pšenica ne nasiše vode. Kad se vidi da je pšenica nabubrila, višak vode se s naginjanjem posude iscijedi, posuda s pšenicom se stavi na svjetlo u toploj prostoriji. Svako jutro nalije se puna posuda vode i odmah se naginjanjem ocijedi, ako je potrebno može se zalijevati i u večer. Nije dobro da voda ostaje po dnu posude.

U nekim krajevima pšenicu miješaju sa zemljom i tako je pomiješanu stavljaju u posudu. U većini domaćinstava u Hercegovini stavlja se sama pšenica, bez zemlje.

Mjesto za svijeće: Čim se stavi pšenica u posudu, odmah se treba odrediti mjesto za svijeće s rakijskim čašama na tri mjesta. Svakako onoga časa kad pšenica počne klijati treba biti mjesto za svijeću određeno, kasnije kada počne rasti i kada pšenica pusti žile bit će teže svijeću učvrstiti. Zato je bolje prije klijanja imati za svijeću određeno mjesto.

Ukrašavanje pšenice: Iznicala pšenica se najčešće ukrašava s vrpcom hrvatske trobojnice. Svrha vrpce je da pšenica bude uvezana u cjelinu, da se ne naginje ustranu, a također da ukrasno djeluje.

Ukrašavanje na Badnju večer: Na Badnju večer pšenicu se uravna, ukrasi vrpcama, postave se svijeće i stavlja se na stol i tako ostaje sve do Tri kralja ili Bogojavljenja.

Čuvanje pšenice do Tri kralja: Poslije Božića, pšenicu se ne treba previše zalijevati, treba pripaziti da ne užuti, i ne držati je u prostoriji u kojoj su više temperature.

Drugi običaji zasijavanja i zaklijavanja za Božić: 

• Zasijavanje drugih žitarica kukuruza ili ječma, a u nekim domaćinstvima je običaj da se zasijavaju i jestive opnaste sjemenke iz povrtnjaka najčešće leća.
• Grana voćke: običaj je u nekim krajevima da se na blagdan sv. Barbare, postavljaju grane iz voćnjaka u posudu vode i drže se na svjetlosti i u toplu da bi procvjetale i prolistale do Božića. Procvjetale grane voćaka stavile bi se na obiteljski stol.